Samo dan nakon što je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala kako uskoro objavljuje knjigu u kojoj će izložiti svoju stranu priče u aferi oko Agrokora, N1 je objavio nove i do sada nepoznate e-mailove koje su izmijenili Dalić i Branimir Bricelj, i to 30. ožujka 2017. godine, na dan kad se Ante Ramljak susreo s predstavnicima fonda Knighthead te samo jedan dan uoči usvajanja prijedloga zakona na sjednici Vlade.
U mailovima koje objavljuje N1 vidi se kako su članovi grupe "Borg" prilagođavali Lex Agrokor fondu, s čijim su se predstavnicima sastajali u tajnosti.
Izmjene koje je unosio Bricelj kasnije su postale dio izglasanog zakona, a vezane su uz neke od najkontroverznijih elemenata Lex Agrokora, kao što su pravila za angažiranje savjetnika, Privremenog vjerovničkog vijeća i roll-up kredita.
Bricelj je tako u članku 38 (kasnije 40) u rečenicu "U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira" dodao "osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja", otvarajući put za Knighthead, kako bi fond kroz roll up kredit mogao ostvariti velike profite.
Knighthead je upravo zahvaljujući tim izmjenama u punom iznosu naplatio obveznice koje je kupovao od prodavatelja koji nisu znali za Lex Agrokor. U tom trenutku većina vlasnika obveznica vjerovala je da ih neće uopće moći naplatiti, pa su one pale na samo 20-ak posto nominalne vrijednosti.
Kako je Bricelj ojačao ovlasti izvanrednog povjerenika
Bricelj je izmjenama ojačao poziciju izvanrednog povjerenika te oslabio kontrolne mehanizme nad njim. Zakon je predviđao Nadzorno tijelo, ali Bricelj u članku 14 mijenja naziv tog tijela u "savjetodavno" i relativizira ovlasti.
U članku 11, točka 7 (u zakonu članak 12) pak izbacuje odredbu koja je predviđala da izvanredni povjerenik mora dobiti odobrenje Vjerovničkog vijeća za angažman savjetnika. Tako nakon izmjena Ramljak to može činiti potpuno samostalno, uz eksplicitno navođenje prava na angažman podizvođača.
Kako piše N1, brojni vjerovnici koji osporavaju nagodbu na sudu upozoravaju da Privremeno vjerovničko vijeće nije imalo legitimitet. Ono u originalnom nacrtu zakona nije ni trebalo postojati, Ministarstvo je samo trebalo nadzirati proces do formiranja stalnog vijeća koje bi predstavljalo vjerovnike. No, tu opet intervenira Bricelj, koji dopisuje u članku 29 (kasnije 31) formiranje Privremenog vijeća, po odabiru samog Ramljaka, i koje mu je nakon toga davalo potporu.
U članku 11, točka 5 (kasnije čl. 12), mijenja izvornu ideju da povjerenik podnosi izvještaje dok je na funkciji.
Komentar Matića
U članku 24 jedna Briceljeva opaska nudi dokaz da se radi upravo o Lex Agrokoru, naime, unesena je napomena da se doradi tekst kako bi se moglo utjecati na stand still aranžman, Todorićev samostalni pokušaj dogovora s vjerovnicima, za koji se iz svjedočenja Martine Dalić zna da grupi "Borg" nikako nije odgovarao. Usto, maksimalno se olakšava i mogućnost da netko drugi aktivira Lex ako Todorić to slučajno odbije, a u članku 45 (kasnije 48) dopisuju odredbu da će se aktiviranjem Lexa prekinuti eventualni stečajni postupci. Mijenja se i članak 19, imovina dužnika blokira se čim je podnio zahtjev, a ne kao što je bilo prvotno predviđeno nakon donošenja sudskog rješenja.
Uz izmjene koje je unio Bricelj, tu je i komentar Tomislava Matića, Ramljakovog partnera iz Texo Managementa. Matić tako komentira jedan od pragova te upozorava da se njegovom izmjenom "više" izlažu tužbama.
Bez navedenih izmjena, pitanje je bi li Knighthead ušao u cijelu priču te bi li Lex Agrokor uopće bio aktiviran.
