Demografski problemi Hrvatske su sve veći i izraženiji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od travnja 2011. do kraja 2017. godine u 449 od 556 hrvatskih općina i gradova, došlo je do ukupnog pada broja stanovnika, a u 105 ukupan broj stanovnika pao je čak 15 ili više posto, piše Jutarnji list.
Pri procjeni broja stanovnika po općinama i gradovima u obzir su uzeti podaci o prirodnom prirastu, tj. razlici između umrlih i rođenih, te podaci o iseljavanju koji su i manji od stvarnih podataka.
Najveći demografski pad doživjele su manje općine, s pretežno staračkim stanovništvom, pa se u Erveniku, Civljanama i Biskupiji, općinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika smanjio za oko 40 posto u odnosu 2011. godinu.
Veliki gradovi također ostaju bez stanovništva
Međutim, nisu samo takve općine u kojima je već 2011. prosječna starost stanovništva bila između 55 i 63 godine i koje su imale mnogo veći broj umrlih od broja rođenih i visoku stopu iseljavanja, doživjele demografski pad. Broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima, osim u Zagrebu u kojemu je zabilježen porast od 1,9 posto stanovnika. Split je zabilježio pad od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4.
Vukovar je kao županijsko središte pretrpio najveći pad broja stanovnika. U razdoblju od 2011. do 2017. izgubio je svakog šestog stanovnika. Iseljenika iz Vukovara je bilo trostruko više od doseljenika, a umiralo je dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece. U odnosu na 2012. godinu, prije ulaska u Europsku uniju, kada su se iz Vukovara iselile 34 osobe, prošle godine iz tog grada otišle su u inozemstvo čak 473 osobe.
Samo su Dubrovnik i Čakovec kao županijska središta zabilježili demografski porast od 3,6 posto i 2,3 posto, dok se u Sisaku, Požegi i Slavonskom Brodu smanjio broj stanovnika za 8 posto.
Hrvatska Kostajnica je grad s najvećim padom stanovništva, za čak 26 posto. U njoj je 2011. živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. samo 712 stanovnika. Glina je ostala bez svakog četvrtog stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog, piše Jutarnji list.
Najlošija situacija u Slavoniji i zaleđu Dalmacije
Najlošija situcija je u Slavoniji i zaleđu Dalmacije, a porast stanovnika je najviši u općinama Istre, Primorja i na otocima.
Općina Vir kao jedinica lokalne uprave ima najveći porast stanovništva od 27 posto, pa joj se stanovništvo u proteklih sedam godina povećalo za više od 800. Razlog rastu je uglavnom doseljavanje stanovnika, pretežno iz drugih dijelova Hrvatske.
S obzirom na to da općina Vir pruža neke blagodati poput prireza od 7,5 posto, pretpostavlja se da su tamo zbog toga doselile osobe koje već imaju vikendicu na Viru. Doduše, prirodni prirast je još uvijek negativan, neovisno o pozitivnim demografskim mjerama poput besplatnog vrtića i 7500 kuna za rođenje prvog djeteta.
Solin kao demografski rekorder
Solin je grad s najvećim rastom stanovnika, čemu je uzrok i pozitivan prirodni prirast i veći broj doseljenika od iseljenika. Razlog pozitivnom prirodnom prirastu je što se veliki broj mladih obitelji iz Splita doseljava u Solin zbog manjih troškova za život i jeftinijih stanova, a s druge strane Split i pogodnosti velikog grada su u blizini.
U Viškovu, u blizini Rijeke, i Podstrani kod Splita, slična je demografska situacija, pa imaju najveći rast stanovništva, kako zbog prirodnog prirasta tako i u broju doseljenika.
Zbog velikog vala iseljavanja u inozemstvo Imotski bilježi ukupan pad stanovništva, iako ima jedan od najvećih pozitivnih prirodnih prirasta već nekoliko godina. U posljednje dvije godine iz grada je iselilo čak 455 osoba koje su otišle u inozemstvo.
