Radnik s minimalcem, čija je godišnja neto zarada bila 32.412 kuna, mogao je kupiti samo 2,8 kvadrata (recimo WC ili hodnik), a za cijeli stan trebao bi raditi čak 18 godina.
Na minimalcu 115 tisuća, 319 tisuća nezaposlenih, 70 tisuća ne prima plaću
Iako su hrvatski građani lani zaradili oko 3.300 kuna više nego 2009., s prosječnom plaćom od 5.584 kune, većina obitelji nije mogla izgurati do kraja mjeseca bez kredita, minusa na tekućem računu ili dodatnog rada na crno.
Više od 60 posto radnika zarađuje manje od prosječne plaće, njih oko 115.000 životari na minimalcu, a 70.000 zaposlenih ne prima plaću. Turobnu socijalnu sliku upotpunjava više od 319.000 nezaposlenih, a iz svega je očito da se u Hrvatskoj ne može pristojno živjeti od rada, nego se sve svodi na puko preživljavanje.
Prvi put nakon niza godina smanjeno kreditno zaduživanje građana govori da hrvatska obitelj već puca po šavovima. Građani su krajem prošle godine imali 124,8 milijardi kuna kredita u bankama. Svaka obitelj bila je u prosjeku zadužena za 99.705 kuna, a svaki radnik imao je 88.791 kunu kredita. Gotovo polovina kredita su nenamjenski i krediti po kreditnim karticama, koji se dižu za preživljavanje od plaće do plaće.
Prosječnoj obitelji potrebno 6.656 kuna za pokrivanje osnovnih životnih troškova
O umijeću preživljavanja kojem se dovijaju građani svjedoči i sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata, u kojoj su obuhvaćeni samo minimalni mjesečni izdaci četveročlane obitelji, bez i kune troška za automobil, obrazovanje, zdravlje, godišnji odmor i sportske aktivnosti. Prosječna hrvatska obitelj trebala je lanjskog prosinca 6.656 kuna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Podstanarska obitelj morala je izdvojiti dodatnih 1.847 kuna i za najam stana.
S prosječnom je plaćom zaposleni mogao pokriti 80,39 posto minimalnih mjesečnih troškova svoje obitelji. Podstanarske obitelji s prosječnom plaćom pokrivaju jedva 63 posto mjesečnih troškova.
Najveći dio mjesečnih prihoda obitelji, prema sindikalnoj košarici, pojede hrana, gotovo 40 posto. Zajedno s troškovima stanovanja, četveročlana obitelj potroši 65 posto prihoda, odnosno u prosinačkoj košarici od 6.656 kuna trošak za hranu i režije iznosio je oko 4.300 kuna. Zarađuje li obitelj samo jednu prosječnu plaću, za sve druge troškove ostaje joj tek 1.050 kuna.
"Hrvati su u prosjeku siromašni. Prema svjetskom kriteriju siromaštvo je to veće što je veći udjel troška hrane u ukupnoj mjesečnoj potrošnji. Siromašno je ono kućanstvo koje na prehranu troši više od trećine prihoda. Kod nas je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udjel troška hrane u potrošnji 32 posto, u zemljama EU oko 13 posto, a u najrazvijenijim zemljama između pet i sedam posto", upozorava čelnik NHS-a Krešimir Sever.
Realne plaće, kao i drugi gospodarski pokazatelji, još nisu dosegle predratnu razinu. Lani su, nakon niza godina rasta, doživjele realni pad za 0,5 posto, za što je najveći krivac poseban porez na plaće. Trenutačno je prosječna plaća 757 eura. U posljednjih pet godina plaće su povećane za 981 kunu ili 130 eura, odnosno rasle su po 200 do 300 kuna godišnje. Minimalna neto plaća sada je 367 eura, a u pet godina povećala se za 90 eura. U zemljama EU minimalac se kreće od 92 eura u Bugarskoj do 1.570 eura u Luksemburgu.
Bez plaće 70.000 radnika
Prema podacima sindikata, oko 70.000 radnika radi, ali ne dobiva mjesecima plaću. Krajem studenoga nelikvidnost je u državi prešla 35 milijardi kuna, a u ukupnim dugovanjima 13,7 milijardi kuna su neplaćeni porezi i doprinosi na plaće, koliko je onda i manje novca u državnom proračunu.
Sindikati traže da Vlada hitno donese mjere za rješavanje problema nelikvidnosti, te da se međusobna dugovanja srede multilateralnom kompenzacijom, piše Vjesnik.
Vezani članak:
arti-201102050268006 arti-201102140151006 arti-201102060305006 arti-201101310569006 arti-201101030150006
