Selanec, kojeg je za dužnost suca Ustavnog suda predložio SDP, u razgovoru za Večernji list iznio je svoja viđenja o nekim aktualnim svjetonazorskim pitanjima oko kojih traju rasprave u javnosti. Primjerice, on smatra da su istospolni brakovi u Hrvatskoj neminovnost.
Do gay brakova referendumom ii izmjenom Ustava
"To je pitanje vremena i za naše društvo koje se kreće prema tome. Već sad 14 država u EU ima punu bračnu jednakost za heteroseksualne i istospolne parove i to je više od 50 posto teritorija s više od polovine građana EU. Njemačka je priznanjem prava na brak za istospolne parove otvorila taj proces u srednjoeuropskom kulturnom krugu i pitanje je kad će je slijediti Austrija i Češka. U tom procesu je i Hrvatska i pitanje je hoće li to biti ostvareno referendumom ili izmjenom Ustava", kazao je odgovarajući na pitanje hoće li se ustavna definicija braka proširiti i na istospolne parove.
Što se tiče prava na posvajanje djece, odnosno da i gay parovi budu roditelji, Selanec kaže da je pritom bitno samo pravo djeteta da živi u stabilnoj obiteljskoj zajednici u kojoj će biti voljeno i u kojoj će imati uvjete da se razvije u odraslu sretnu i autonomnu osobu.
"Sve ostalo podređeno je tom pravu djeteta. Posvajanje djeteta nije nečije pravo, nego govorimo o pristupu posvajanju koji država kontrolira da bi zaštitila najbolji interes djeteta. Država mora biti pažljiva kad ocjenjuje tko će imati pristup posvajanju i ako nekim osobama ograničava pristup posvajanju, mora dobro argumentirati zašto ih isključuje", smatra Selanec.
"Na prvom mjestu je interes djeteta"
U tom smislu, kaže, s razvojem društva koje postaje tolerantnije i priznaje da su istospolni parovi bili u nepovoljnijem položaju, argumenti zbog kojih su isključeni iz posvajanja bit će sve slabiji.
"Svatko se na prvom mjestu mora voditi interesom i dobrobiti djeteta, a drugi je ravnopravnost građana i građanki. Ako država nema jasan i dobro artikulirani razlog zašto istospolni parovi ne mogu jednako kvalitetno pružiti ljubav tom djetetu i obiteljsko okruženje, na državi je teret da dokaže da jedni mogu bolje nego drugi i ako uspije to obrazložiti, ograničavanje pristupa posvajanju je opravdano, ako ne, nije", kazao je Selanec u intervjuu za Večernji list.
Sada dopušteni pobačaj dobar je kompromis
Komentirajući činjenicu da Ustavni sud nije zabranio pobačaje, ali je zatražio donošenje novog zakona, Selanec kaže kako je ta odluka bila rezultat kompromisa dviju struja unutar suda i nije riješila pitanje pobačaja do kraja, pa će ono biti vraćeno Ustavnom sudu kad se donese Zakon o pobačaju.
"U jednom dijelu presude Ustavni sud naglašava važnost osobne autonomije žene i da mora postojati osobni prostor unutar kojeg će žena moći ostvariti autonomiju nad svojim tijelom, ali u drugom dijelu se naglašava da zakonodavac ima interes štititi vrednotu ljudskog života. Nigdje ne piše da pobačaj do 10. tjedna mora ostati dopušten i da zakonodavac ne smije otežati pristup pobačaju. Po ovoj presudi bilo bi izuzetno teško donijeti zakon koji brani pobačaj, ali što ako zakonodavac kaže da je dopustiv samo do 7. ili 8. tjedna trudnoće? Sad dopušteni pobačaj do 10. tjedna kompromis je koji ostavlja dovoljno prostora za autonomiju žene, a društvu omogućava da zaštiti ideju ljudskog života i zdravlje žene", zaključio je Selanec.
