Uz pretpostavku da se najave i obistine - da se poveća neoporezivi dio plaće, a najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto počne se primjenjivati na plaće iznad 13.200 kuna, umjesto na one veće od 8.800 kuna - većina građana to će doista osjetiti na vlastitom džepu, ali ne svi. Marija Zuber, savjetnica u časopisu RRiF, kaže da je pritom ključno je li plaća ugovorena u bruto ili neto iznosu.
'Ako je plaća ugovorena u neto iznosu, tada poslodavac ima prostor da benefit od poreznog rasterećenja zadrži za sebe', rekla je Jutarnjem listu Zuber. U velikim sustavima plaće su uglavnom ugovorene u bruto iznosu. Naravno, ima izuzetaka, poput članova Uprave javnih poduzećima kojima je visina plaće ograničena u neto iznosu, ali to su rijetki slučajevi. Međutim, postoji mnogo malih tvrtki i obrta koji su pribjegli njima jednostavnijim rješenjima.
Tko će sve to platiti?
'Zakon o radu obvezuje ugovaranje bruto iznosa, ali za tu odredbu nema prekršajnih sankcija', objašnjava Zuber. Za slučajeve onih poduzeća koja, primjerice, imaju ugovorenu osnovicu i koeficijente ne vidi opasnost da poslodavci idu u smanjenje bruto plaća i zaposlene ostave bez poreznog poklona. Kada se sve zbroji, taj prvi korak ministra Lalovca trebao bi biti pozitivan i lagan. Građani će dobiti veću plaću, a to će svatko iskoristiti za ono što mu najviše treba: više će trošiti, štedjeti ili platiti dugove. Drugi korak, međutim, koji se svodi na pitanje tko će platiti mjeru, manje je ugodan. A riječ je o iznosu od dvije do 2,5 milijarde kuna. Kako sada stvari stoje, dio troška trebali bi ponovno pokriti poslodavci. Promjenu Zakona o porezu na dohodak trebala bi pratiti odluka o ukidanju povlastice na reinvestiranu dobiti. Na taj način, procjenjuje se, poslodavci će ostati bez oko milijardu kuna. Ako se tome doda ovogodišnje vraćanje zdravstvenih dopriosa na razinu od 15 posto, čime suostali bez 1,6 milijardi kuna (u idućoj godini bez 2,4 milijarde kuna), prebačeni teret poslodavcima djeluje još teži.
'Podržavam manje porezno opterećenje plaća, prije svega zato jer će se na taj način vratiti strana predstavništva u Hrvatsku, olakšat će se zapošljavanje i edukacija mladih ljudi. Međutim, ako posljedice te mjere budu kompenzacija s prihodima od ukidanja porezne olakšice na reinvestiranu dobit, to baš i nema smisla', kaže Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Okidač za ulaganje
Ta povlastica, ističe, poduzetnicima je mnogo značila jer im je često bila onaj nužni okidač za ulaganje, a bez toga nema ni zapošljavanja, ni dohotka. Koliko je ova porezna olakšica bila doista poticajna ostaje dvojbeno jer neke informacije govore da je u njenom korištenju bilo i dosta zloupotreba.
Poseban je problem, naravno, učestalnost promjena i pravna nesigurnost koja se stvara. 'Svaki put kada se poveća rupa u proračunu, nas hvata panika', kaže Lovrić. U takvom ambijentu još je teže očekivati investicije. Umjesto ukidanja olakšice na reinvestiranu dobit, poslodavci smatraju da je za ekonomiju mnogo učinkovitije smanjiti proračunske rashode. 'Sustavu su potrebne male korekcije, a ne stalni zaokreti za 180 stupnjeva', dodaje Lovrić. Zato bi Vlada morala imati vjerodostojan fiskalni okvir na rok od tri do pet godina kojeg će se doista i držati. http://www.jutarnji.hr/promjena-poreza-na-dohodak-zbog-manjeg-nameta-privatnicimau-2015--milijarda-kuna-novog-poreznog-tereta/1214460/
