Ordinacije će se moći i nasljeđivati, odnosno njihovo vlasništvo odlaskom u mirovinu pa će tako, primjerice, primarni liječnik će moći prenijeti na drugog liječnika koji je prethodno kod njega u ordinaciji radio godinu dana. Županijama će pak ostati domovi zdravlja koji mogu organizirati i pojedine specijalističke ambulante, uvesti mobilne palijativne timove, ali i svoje prostore iznajmljivati za nezdravstvene djelatnosti.
Konačna je to verzija izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti čija je ključna promjena potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite, odnosno uvođenje ordinacija, piše Večernji list.
Pitanje dežurstva
U posljednjoj verziji Zakona stoji kako će se "dežurstvo" odvijati subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom i praznikom od 8 do 20 sati, a dežurat će liječnici doma zdravlja ili privatnici na temelju ugovora s domom zdravlja. No, ako svi primarci odu u privatnike onda će oni jedini i moći dežurati, a pitanje je hoće li pristati s obzirom na uvjete koje će im Dom zdravlja ponuditi.
Svaka županija mora imati najmanje jedan dom zdravlja, Grad Zagreb najmanje tri, dok za otoke stoji da lokalna jedinica može osnovati dom zdravlja. Svi su dužni imati mobilne palijativne timove, a prema svojim specifičnostima, mogu uvesti rodilište i specijalistiku, dispanzere…
Zakup prostora i liječnici stranci
Kako svoje prostore mogu dati zakup i za nezdravstvene djelatnosti, privatni liječnik u slučaju da nađe jeftiniji prostor može otići iz doma zdravlja, a dom zdravlja, pak, taj prostor iznajmiti prodavaonici.
U privatnike mogu i strani državljani pod istim uvjetima uz primjereno znanje hrvatskog jezika na razini da se znaju sporazumjeti s pacijentom.
Liječnici u ordinacijama primarne mogu se organizirati u grupnu privatnu praksu, a zaposlenike, odnosno sestre, dužni su plaćati prema kolektivnom ugovoru dok svoj prihod mogu ostvarivati od ugovora s osiguravateljima, iz participacije, ugovorima s lokalnim jedinicama, zavodom za javno zdravstvo i na druge načine.
