Novi Zakon o policiji daje široke ovlasti ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću i teži politizaciji policije, ali mogao bi biti uvod kršenju ljudskih prava, upozoravaju predstavnici civilnog društva, koji su zatražili da Vlada odustane od hitnog donošenja ovog zakona, za što nema potrebe.
"U priči o depolitizaciji policije, neprihvatljivo je da Ministar može davati policiji naputke za rad ili naređivati obavljanje određenih poslova. Vladi RH i ministru unutarnjih poslova ostavljena je isključiva ingerencija za definiranje niza aktivnosti policije – donošenje posebnih pravilnika, imenovanje ravnatelja policije i slično. Što je to doli direktni politički upliv i kontrola?", pitaju se predstavnici Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava, Gordan Bosanac i Sanja Sarnavka, nakon što su proučili prijedlog.
Ministar bira tko će biti u građanskom nadzoru
Naime, iako se u njemu zadržava model građanskog nadzora policije koji je proširen i na lokalne razine, taj nadzor zamišljen je, po njima, "na neprihvatljiv način te će, ovako postavljen, biti posve neučinkovit i ispolitiziran".
"Krajnje je neprihvatljivo da ministar imenuje članove Povjerenstva za građanski nadzor policije; da predstavnik MUP-a sjedi u Povjerenstvu za građanski nadzor policije; da je predviđen iznimno kratak rok za podnošenje pritužbi; da je onemogućeno pravnim osobama da podnose pritužbe", navodi se u priopćenju.
Prelako do prisluškivanja i praćenja
Zamjeraju i da su policijske ovlasti ponegdje postavljene preširoko, što otvara mogućnost zlouporaba.
"Primjerice, mogućnost prikupljanja osobnih podataka građana na rok od pet godina samo zato što je građanin/ka jednom bio/la slučajno legitimiran", navode. Osim toga, policija zadržava ovlasti provjere telekomunikacijskih kontakta čije prikupljanje može zatražiti čak i nisko rangirani djelatnik MUP-a.
Nisu, nadalje, razrađena postupanja policije u slučaju nasilnih nasuprot nenasilnim prosvjedima.
Ima li razlike između nasilnih i nenasilnih prosvjeda?
"Ponovno bi se moglo dogoditi da su češća i brojnija uhićenja nenasilnih prosvjednika u odnosu na one nasilne - odnos prema prosvjednicima u Varšavskoj ulici i onaj prema napadima na policiju prilikom antivladinih prosvjeda 2011. godine zoran je primjer", navode.
U Zakonu, navode, treba jasno istaknuti kako je obaveza policije štititi pravo građana na javno okupljanje jer je to ustavna kategorija, a pri pasivnom pružanju otpora prosvjednika treba uvesti policijsku ovlast 'izmještanja' i napraviti razliku između nasilnika i nenasilnih prosvjednika.
Tužit će ga premijeru
Oni će Ostojiću uputiti svoje amandmane na prijedlog zakona, a premijera Zorana Milanovića će izvijestiti o kršenju procedure.
Naime, posebno zamjeraju što je MUP "preskočio" javnu raspravu i konzultacije sa zainteresiranima za zaštitu ljudskih prava, čime je grubo prekršen Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, što se posebno kosi s Ostojićevim obećanjima iz kampanje. Požurivanje je neprihvatljivo jer zakon "većim dijelom zadire u pitanja zaštite ljudskih prava te kao takav ni ne smije ići u hitnu proceduru".
Osim toga, izmjena ponuđenog modela uspostave i ovlasti građanskog nadzora nad policijom je nužna, jer, smatraju, "članove trebaju birati Savjet za razvoj civilnog društva i Saborski odbor za ljudska prava, a ne ministar; članovi ne mogu biti djelatnici MUP-a; treba produžiti rok za podnošenje pritužbi; treba omogućiti pravnim osobama i djelatnicima MUP-a podnošenje pritužbi".
