Stier se u Moskvi sastao sa svojim kolegom, šefom ruske diplomacije Sergejom Lavrovim, jednim od najbližih suradnika predsjednika Vladimira Putina.
Zategnuti odnosi kulminirali krizom u Agrokoru
Iako je u ono ratno vrijeme i doba osamostaljenja Hrvatske Rusija u ovdašnjoj percepciji slovila za saveznicu Srbije, Moskva je neovisnost Hrvatske priznala dva mejseca prije Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, Hrvatska bi se početkom devedesetih teško obranila bez ruskog oružja, piše Novi list.
No, unatoč svemu tome, Hrvatska je proteklih jedanaest godina zaigrala na vanjskopolitičku kartu ulaska u Europsku uniju i NATO žrtvujući odnose s Rusijom. Zategnuti su odnosi kulminirali krizom u Agrokoru, koncernu koji su najviše hranio kreditima ruskih banaka.
Stoga je, piše Novi list, Stieru sigurno bilo drago čuti uvjeravanje domaćina da nema političke pozadine u odlukama ruskih banaka u slučaju Agrokora, a što je prethodno kazao i ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.
Lavrov je istaknuo da problem Agrokora trebaju ponajprije rješavati oni koji su u njega izravno uključeni - Agrokor i ruske banke, koje su zainteresirane su za njegov oporavak. Lavrov je odbacio i tvrdnje da Rusija pritiskom svojih banaka na Agrokor kažnjava Hrvatsku, a zbog potpore koju je hrvatski premijer Andrej Plenković iskazao Ukrajini u sporu s Rusijom.
Odlazak vojnika na Baltik neće narušiti odnose
Pitanje je, također, hoće li odnose dviju zemalja narušiti i odlazak hrvatskih vojnika u sklopu NATO-ovih snaga na Baltik, gdje NATO gomila snage na granici s Rusijom.
Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević, smatra da to neće narušiti obnovljene odnose.
"Razmještaj vojnika u okviru NATO saveza normalan je i uobičajen, sve dok je riječ samo o razmještanju i dok nema izravnog sukobljavanja NATO snaga i ruske vojske, a nadam se da do toga – izravnog sukoba NATO-a i Rusije – neće doći. Naravno, ako Zapad bude inzistirao na rješavanju ukrajinske krize, a da se pritom potpuno ignoriraju ruski interesi, onda bi i takvi scenariji mogli doći u obzir, no zasad nema znakova koji bi na to ukazivali", kazao je Kovačević za Novi list.
No, Kovačević je upozorio da će posjet ministra Stiera biti moguće ocijeniti uspješnim tek ako se ostvare obećanja koja je dao u Moskvi. A tri su ključna.
"Tek ako hrvatska Vlada ubrzo riješi problem zgrade ruskog veleposlanstva u Zagrebu, zatim ako potpredsjednica Vlade Martina Dalić doista bude sudjelovala u radu međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu početkom lipnja te ako problem Agrokora bude riješen na obostrano zadovoljstvo, tako da ruske banke ne ispadnu najveći gubitnici, onda ćemo taj posjet moći ocijeniti uspješnim", kazao je Kovačević.
Putin neće ponoviti uzaludni odlazak u Zagreb iz 2007.
Za početak jeseni dogovoren je sastanak hrvatsko-ruske međuvladine komisije za suradnju. Posljednji takav održan je još 2010. godine. Osim toga, za ovu godinu je planiran i posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji. Kovačević, međutim, smatra da od tog posjeta ne treba očekivati previše.
"Prema onome što zasad znamo, učinak tog posjeta bio bi relativno skroman, jer bi tijekom posjeta trebao biti potpisan samo sporazum o kulturnoj suradnji, o read-misiji i protokol o rješavanju pitanja zgrade ruskog veleposlanstva. Za predsjednički posjet to je razmjerno malo, ali i to je nešto", ističe on.
Kovačević dodaje da će do posjeta ruskog predsjednika Putina Hrvatskoj doći tek ako se za njega ispune uvjeti podsjećajući na uzaludni dolazak Putina u Zagreb 2007. godine. On je tada došao na energetsku konferenciju u Zagreb, nudeći Hrvatskoj suradnju na području energetike, no tadašnji premijer Ivo Sanader odbio je njegove prijedloge. To je, piše Novi list, kasnije pokušala popraviti premijerka Jadranka Kosor kada je u Moskvi 2010. poptisala pristupanje plinovodu Južni tok, projektu koji je u međuvremenu propao.
Odnose dbviju zemlaja opterećuje i neriješeno pitanje zgrade ruskog veleposlanstva. Dvije zemlje dogovorile su, naime, da jedna drugoj bez naknade prepuste odgovarajuće zgrade za veleposlanstva. Rusija je svoj dio sporazuma ispunila, a Hrvatska nije i Moskva stalno upozorava na to. Ministar Stier sada uvjerava da će to pitanje biti riješeno.
