Dnevnik Nove TV objavio je novo istraživanje što građani kažu o tome tko su najbolji, tko najgori, ali i tzv. "nevidljivi ministri". Prema mišljenju građana, ministar financija Zdravko Marić i dalje je najpozitivniji član Vlade, o njemu pozitivan dojam ima 73 posto, negativan 16 posto građana, dok za njega nije čulo ili ne zna 11 posto građana.
Pri vrhu je i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je na drugom mjestu s potporom od 72 posto, no i 22 posto građana o njemu misli negativno, za ministra Beroša nije čulo ili ne zna šest posto građana. Tu je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović o kojemu pozitivan dojam ima 61 posto građana, a negativan njih 27 posto, ne zna ili nije čulo za njega 12 posto građana.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uvijek je pri vrhu ljestvice pa tako i sada o njemu pozitivan dojam ima 59 posto građana, negativan 16 posto, a za njega nije čulo ili ne zna 25 posto građana. Ministar branitelja Tomo Medved i prije je bio na vrhu popularnosti i o njemu pozitivan dojam ima 55 posto građana, njih 24 posto negativan, dok za njega nije čuo ili ne zna 21 posto ispitanika.
O Plenkoviću većina pozitivno misli
Iza njega slijedi premijer Andrej Plenković, o kojemu pozitivno misli 53 posto, a negativno 40 posto građana. Za premijera ne zna ili nije čulo sedam posto građana. O ministar znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu većina ima pozitivan dojam, odnosno 53 posto, a negativno o njemu misli 22 posto, dok za njega nije čulo ili ne zna 25 posto građana.
Šef diplomacije Goran Grlić Radman može računati na 44 posto građana koji o njemu misle pozitivno, njih 16 posto imaju suprotno mišljenje, a čak 40 posto građana nisu čuli ili ne znaju za njega. Slično je i s Marijom Vučković, 42 posto građana ne zna ili nikada nije čulo za ministricu poljoprivrede, pozitivno o njoj misli 40 posto, a negativno 18 posto građana.
Podijeljeno mišljenje o Aldaroviću
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović podijelio je građane, tako njih 39 posto misli o njemu pozitivno, a za njega nikad nije čulo ili ne zna 38 posto građana. Negativan dojam ima njih 23 posto. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u drugom je dijelu ljestvice i o njoj pozitivno misli 39 posto, 39 posto za nju nikad nije čulo ili ne zna, a negativno ministricu kulture ocjenjuje 22 posto građana.
Boris Milošević kao potpredsjednik Vlade za 46 posto građana je nepoznanica jer ne znaju ili nikad nisu čuli za njega. Od onih koji ga znaju, njih 36 posto ima pozitivan dojam, a 18 posto negativan. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je četiri godine u Vladi, a i dalje 38 posto građana nikad nije čulo za njega ili o njemu ne zna ništa. Od onih koji ga znaju, njih 36 posto o njemu misli pozitivno, a 26 posto negativno.
Negativna lista
Zatim dolaze ministri za koje većina nije čula ili ne zna ili o njima ima negativno mišljenje. Nikolina Brnjac, ministrica turizma za koju 53 posto građana nikad nije čulo ili ne zna tko je. Smatra je pozitivnom 34 posto građana, a njih 13 posto misli negativno. Ivan Malenica je podijelio građane, 38 posto nikad nije čulo za njega, 34 posto misli pozitivno, a njih 28 posto misli negativno o ministru pravosuđa i uprave.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić može računati na to da o njemu negativno misli 40 posto građana, pozitivno njih 31 posto, a nikad nije čulo ili ne zna 29 posto. Mario Banožić je u većem problemu, za njega nikad nije čulo ili ne zna 57 posto građana. Od onih koji ga znaju, 31 posto misli pozitivno, a 12 posto ima negativan dojam o ministru obrane.
Na kraju je ministrica EU fondova Nataša Tramišak jer za nju ne zna ili nikad nije čulo 65 posto građana, samo 25 posto je ocjenjuje pozitivno, a 10 posto ima negativan dojam.
Najpopularniji među biračima HDZ-a
Prvo mjesto među biračima HDZ-a drže Plenković i Marić s potporom od 91 posto HDZ-ovaca, na trećem je mjestu Beroš s potporom od 89 posto, zatim Medved s potporom od 84 posto i tu su još Božinović s potporom od 83 posto te Butković sa 81 posto.
NAPOMENA: Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 28. do 30. listopada 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.
