Iz istražnog pritvora izišao je donedavni predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, jedan od petorice osumnjičenih za pljačku Ine, dok su iz rešetaka još ostali Damir Škugor i Goran Husić, kojima je prošli tjedan istražni zatvor produžen za 15 dana. U međuvremenu, u Ini je imenovana nova uprava. Među novim članovima Uprave je Miroslav Skalicki. U razgovoru za RTL Danas Skalicki je branio odluku o potpisivanju Memoranduma između Ine i MOL-a o izvozu nerafinirane nafte iz Siska u Mađarsku.
'Nikada nije sva nafta iz Hrvatske odlazila u Mađarsku'
"Taj memorandum je na neki način pomogao Ini da optimizira nekakve svoje logističke kapacitete i procese. Međutim, ono što je u cijeloj priči puno bitnije jest ta nafta koja se iz Hrvatske izvozila. Po medijima se često spekuliralo da su to ukupne količine koje Hrvatska proizvede u Slavoniji. Nije to baš bilo tako. Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu, odnosno nisu se izvozile u Mađarsku. Bilo je to puno manje. Ako gledamo konkretne brojke, ove godine je otprilike dvije trećine nafte koja je crpljena u Hrvatskoj ipak prerađeno u Hrvatskoj, a svega jedna trećina je izvezena. I dodat ću - izvezena i prodana po tržišnim cijenama u Mađarsku, da bi se preradila u MOL-ovoj rafineriji", kazao je Skalicki.
Prema njemu, svojedobno više nije bilo profitabilno prerađivati naftu u rafineriji u Sisku.
''Stvar je u tome da je rafinerijsko poslovanje u Ini stvaralo velike gubitke kada su Sisak i rafinerija bile u pogonu. I sad, nakon što je sisačka rafinerija zatvorena, rafinerijsko poslovanje i dalje stvara gubitke od preko 10 milijuna dolara mjesečno upravo zato što riječka rafinerija nije po svojim mogućnostima prerade dignuta na razinu na kojoj bi trebala biti. Ali to je u postupku", kaže novi član Uprave.
Ulaganje u rafineriju Rijeka - najveće u povijesti Ine
Na pitanje bi li u trenutnoj energetskoj krizi sisačka rafinerija bila od koristi energetskoj neovisnosti Hravtske, Skaliciki odgovara niječno.
"Ne, jer to nije izvor energenta, to je samo hardware za preradu. Poslovno pitanje koje se u tom trenutku postavljalo je - trebaju li nam dvije rafinerije koje u tom trenutku nisu vrlo učinkovite ili je bolje velika sredstva uložiti u jednu rafineriju i dobiti jednu vrlo učinkovitu i vrlo modernu rafineriju. Odluka je pala na riječku rafineriju", objašnjava Skalicki.
No, je li u toj odluci trebao sudjelovati premijer Andrej Plenković? Skaliciki kaže da je riječ isključivo o poslovnoj odluci.
"Pokušavam objasniti razloge i argumente zašto je ta poslovna odluka bila takva. Dodatno treba naglasiti i ono što dodatno naglašava tu odluku - investicija u riječku rafineriju trenutno je 4 milijarde kuna i to je najveća investicija u povijesti Ine. Nikada nije INA više ulagala nego danas u tu rafineriju. I da to stavimo u neku perspektivu, to je trošak veći od troška izgradnje Pelješkog mosta", kazao je Skalicki za RTL.
'Da , dao bih ostavku da se ponovi slučaj Škugor'
Na pitanje kada se može očekivati novi model upravljanja i hoće li hrvatski članovi Uprave imati veće sudjelovanje u odlučivanju nego do sada, Skaliciki je rekao da je to jedan od predstojećih zadataka.
"Mislim da je već veliki korak napravljen i postignut konsenzus da obje strane vide da nešto treba mijenjati. Prioriteti ove uprave su definitivno poboljšanje korporativnog upravljanja i da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, odraditi sve investicije i projekte koji su nam u planu a to je prvenstveno modernizacija odnosno nastavak modernizacije riječke rafinerije kako bi Ina i dalje mogla biti stup u opskrbi Hrvatske energentima", govori naš sugovornik.
Na koncu, Skalickog je novinar pitao bi li dao ostavku na mjesto člana Uprave da se ponovi slučaj Škugor.
"Puno puta su me ljudi to pitali. Da, dao bih, kazao je.