Pelješki most napokon je jučer spojen uz spektakularan vatromet i slavlje na njegovoj sredini. Političari su održali govore o njegovoj važnosti za Hrvatsku i jug zemlje te obećali kako vozači neće plaćati cestarinu.
Već je poznato kako je za financiranje gradnje mosta Europska unija Hrvatskoj odobrila 375 milijuna eura, što iznosi čak 85 posto troškova izgradnje. Most je izgradila kineska kompanija s kineskim radnicima pa niti u tome dijelu Hrvati nisu sudjelovali.
'Neće biti naplate mostarine nikad'
No, nakon obećanja da se cestarina neće plaćati, jasno je kako će hrvatski proračun, preko Hrvatskih cesta, morati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja mosta dugog 2,4 kilometara i visokog 55 metara kojim je hrvatsko kopno povezano s poluotokom Pelješcem i time je zaobiđena BiH i Neum.
"Neće biti naplate cestarine i mostarine nikada. To je bio uvjet kod europskog financiranja. Hrvatske ceste će upravljati mostom, održavati ga i nikakvih problema oko toga neće biti", kazao je jučer prije spajanja zadnjeg dijela mosta ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Hrvatske ceste: Još ne možemo procijeniti koliko će iznositi održavanje
Na tragu te informacije da se mostarina neće naplaćivati i da će troškove održavanja podmirivati Hrvatske ceste poslali smo im upit u kojem smo tražiti da nam odgovore kolike su njihove projekcije o troškovima koje će morati podmirivati u narednim godinama.
Iz Hrvatskih cesta su nam potvrdili da se mostarina na Pelješkom mostu neće naplaćivati i da će on biti dio "mreže državnih cesta projektiran kao dio brze ceste namijenjene za promet isključivo motornim vozilima". No, na pitanje koliko će Hrvatske ceste stajati održavanje mosta u narednim godinama, iz te kompanije još ne znaju odgovor.
"Što se budućeg održavanja mosta Pelješac tiče, temelj za pripremu i procjenu troškova istoga biti će projekt održavanja kojeg je Hrvatskim cestama dužan predati Izvođač radova – tvrtka CRBC po završetku radova. Projekt je u ovom trenutku u radnoj verziji te nije moguće temeljem istoga procijeniti troškove održavanja objekta", odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta što znači da oni još uvijek čekaju izvještaj Kineza na temelju kojega će moći procijeniti koliko ćemo trošiti na održavanje Pelješkog mosta.
Za održavanje Krčkom mosta godišnje se trošilo oko 20-ak milijuna kuna
Zadnji most na kojem se naplaćivala mostarina u Hrvatskoj bio je Krčki most. Nakon dugogodišnje borbe lokalnih političara i stanovnika otoka Krka, ona je ukinuta prije parlamentarnih izbora prošle godine. No, ono što je u priči o održavanju Pelješkog mosta bitnije je podatak da se za troškove održavanja Krčkog mosta, prema nekim objavljenim podacima u prošlosti, godišnje trošilo oko 20-ak milijuna kuna, dok su na cestarini Autoceste Rijeka-Zagreb uprihodovale čak 50 milijuna kuna.
Krčki most je izgrađen 1980. godine i do samostalnosti Hrvatske nosio je naziv Titov most. Kraći je od Pelješkog za puni kilometar i dužina mu je 1430 metara, a viši je od Pelješkog za 12 metara sa 67 metara visine. Za razliku od Pelješkog mosta koji ima četiri trake, Krčki most ima dvije i širina mu je 7,5 metara. Širina Pelješkog mosta je 21 metar. Krčki most su domaće tvrtke Mostogradnja i Hidroelektra gradile četiri godine, od 1976. do 1980. godine kada je pušten u promet.
Zbog veličine Pelješkog mosta može se očekivati da će se na njegovo održavanje trošiti više od 20-ak milijuna kuna, koliko je bilo potrebno za Krčki most. No, Hrvatske ceste taj trošak još ne mogu ni procijeniti.
