U reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj, "najmlađoj članici Europske unije", autor Thorsten Fuchs napominje kako brojke pokazuju neupitan ekonomski napredak Hrvatske nakon jedanaest godina članstva u EU-u. "Domaći bruto proizvod porastao je s gotovo 60 na dobrih 71 milijardu američkih dolara u 2022. godini, nezaposlenost je pala sa 17 na 6 do 7 posto, a godišnje plaće gotovo jednako visoke kao u Poljskoj i Mađarskoj. Osim toga zemlja dobiva golemu financijsku pomoć EU-a, 30 milijardi eura samo od 2021. do 2027. godine", navodi se u tekstu.
Korupcija i 'demokratska regresija'
Ali istovremeno se upozorava i na korupciju kao veliki problem, piše Deutsche Welle. "U proteklih osam godina premijer Andrej Plenković morao je smijeniti 30 ministara, većinu njih zbog optužbi za korupciju. Zemlja je tek na 56. mjestu u globalnom indeksu korupcije Transparency Internationala. Prema novom zakonu, zviždači koji citiraju iz istražnih dosjea suočavaju se s kaznom do tri godine zatvora. Prema novom istraživanju, 74 posto stanovništva nezadovoljno je smjerom u kojem se zemlja razvija", piše RND.
Autor citira i Sonju Schirmbeck iz Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu. "Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju". Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, "mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest", navodi autor.
'Živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji'
Tako je i s vlasnicom frizerskog salona Ksenijom Jukčić. Njezin 30-godišnji sin radi kao pomorski inženjer u Rotterdamu. "Europa? To je najbolje što nam se moglo dogoditi", kaže. Zato što je njezinom sinu omogućila bolji život.
Oduševljenje Europom pokazuje i Hana Zoričić, zamjenica Glavne državne rizničarke u Ministarstvu financija. Njezina posljednja velika zadaća bila je priprema zemlje za uvođenje eura. "Dobro je biti dio ove velike obitelji koja se zove Europa. Uzbudljivo je sjediti za stolom i vidjeti kako nas druge zemlje i Europska komisija vide kao ravnopravne članice", kaže ona. Dodaje kako je imala različite ponude da radi kao savjetnica za velike firme, s mnogo većom plaćom, ali, kaže, "ja nisam nikada ništa drugo željela raditi osim ovih velikih strateških projekata".
No Europa je važna i u malom. Rodoljub i Višnja Džakula vlasnici su malenog OPG-a na Baniji, proizvode ekološke i bioproizvode, uglavnom meso. "Ovdje živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji", naglašava Višnja, ta joj je poruka važna. Ali onda dodaje: "Problem koji imamo je hrvatska politika. Oni ne razumiju model koji trebamo za našu regiju". Lokalno, regionalno, ekološki – to je njezina vizija. U EU-u, posebice u Austriji, supružnici vide uzore i saveznike. A u Zagrebu ih dočekuje prije svega ravnodušnost, navodi se u tekstu RND-a.
Mladi razmišljaju o odlasku
Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu, piše dalje njemački novinar. Navodi primjer Emanuela, 21-godišnjaka koji radi kao konobar i zarađuje 1.000 eura mjesečno.
To na prvi pogled ne zvuči loše, ali mu na kraju ne ostaje mnogo kada samo stan plaća 550 eura. "Sve više mladih Hrvata stoga razmišlja o odlasku iz zemlje. Prema reprezentativnom istraživanju Zaklade Friedrich Ebert, koje će biti objavljeno na jesen, danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. I Emanuel želi otići, u Irsku ili Švedsku, jer je čuo da tamo svi govore engleski. Svi njegovi prijatelji misle tako, kaže Emanuel. I za 20 godina Hrvatska će biti prazna", navodi se u tekstu njemačkog novinara Thorstena Fuchsa na portalu RND, kako piše Deutsche Welle.
POGLEDAJTE VIDEO: Demografija u krizi, populacija sve slabija. Tko će se brinuti o budućim bakama i djedovima?
