Ministar financija Zdravko Marić predstavio je na sjednici Vlade u četvrtak novu projekciju pada BDP-a u ovoj godini. U travnju je bio predviđen pad od 9,4 posto, no sada je projekcija nešto optimističnija, pa bi Hrvatska trebala 2020. godinu završiti s padom BDP-a od osam posto. Uz pad BDP-a očekuje se i pad osobne potrošnje, investicija, uvoza i izvoza. Rast će jedino državna potrošnja.
Smjernicama za iduću godinu proračunski se prihodi procjenjuju na 147 milijardi kuna, a rashodi na 10 milijardi više. BDP bi sljedeće godine trebao narasti za pet posto, a u 2022. za još 3,4 posto, što bi značilo i oporavak od koronakrize. No, dok je Marić u Vladi predstavljao nove procjene, u 11:56 je više od 1000 dalmatinskih ugostitelja u sklopu akcije "4 do 12" zatvorilo svoje ugostiteljske objekte na sat vremena kako bi od Vlade ponovno zatražili smanjenje poreza i spašavanje radnih mjesta.
"Kao što smo govorili i u petom mjesecu kada su se uvodile prve mjere, tako i sada - u skladu s nekakvim mogućnostima i dalje nam je ključni fokus očuvanje radnih mjesta. Iz zahtjeva koje vidim, uvijek dolazimo nekako na tu poreznu politiku i PDV. Međutim, mislim da sada iz ovih zahtjeva se vidi da nije suština samo u tome. Mi smo porezne izmjene najavili za sljedeću godinu, a što se tiče ovih kreditnih, likvidonosnih linija za male poduzetnike, ne samo ugostiteljstvo, učinit ćemo sve da se one ubrzaju. Došli smo do malih zagušenja, administrativnih i financijskih, ali to ćemo sve otkloniti da nastavimo s tim. I tim putem stvoriti jedan dodatni pritisak, i danas smo razgovarali o tome, ne možemo mi komercijalne banke prisiljavati ne znam kojim odredbama, ali u svakom slučaju je pozitivni pritisak, treba djelovati na njih. Traži se od njih da daju kredite", poručio je ministar financija gostujući na RTL-u.
Konstruktivni razgovori sa sindikatima
Očekuje kako će sljedeće godine domaća potrošnja dovesti do predviđenog rasta BDP-a od pet posto. Istaknuo je kako je to realna, ali blago konzervativna procjena.
"Glavni pokretač rasta iduće godine je domaća potražnja, već tradicionalno osobna investicijska, s isto tako i izvoz, s druge pak strane imali bismo i blagi pozitivni doprinos općenito neto izvoza. Izuzetno je teško bilo napraviti ovakve projekcije jer, između ostalog, nedostaje jedna ključna varijabla - cjepivo, odnosno daljnji razvoj zdravstveno-epidemiološke situacije. Ovo je realna opcija, blago konzervativna, da ostavimo određen prostor za danas-sutra možebitne loše scenarija. Ali realna", rekao je Marić.
Vlada je sa sindikatima prije koronakrize dogovorila povećanje plaća, no do toga nije došlo, a sindikati su sve ustrajniji u svojim zahtjevima. Marić je rekao kako ne razmatra smanjenje plaća, ali povećanja, barem zasad, također nisu u planu.
"Sjest ćemo prvo za stol i objasniti sve pretpostavke i projekcije. Kao do sada, nije to uvijek razgovor koji rezultira dogovorom. Logično i legitimno pravo sindikata je da traže više, a mi ih suočavamo s realnošću koliko se što može. Očekujem konstruktivan razgovor, koji bi bio na temu dinamiku daljnjeg povećanja. Ne razmatramo smanjivanja plaća, međutim što se tiče bilo kakvih korekcija, u odnosu na originalno očekivanje da će jakog pada u jednoj godini uslijediti isti takav rast u idućoj, to se evidentno neće dogoditi", upozorio je ministar.
Traže se investitori
Dobar dio državnog proračuna za sljedeću godinu ovisit će i o novcu iz europskih fondova, koji je prvenstveno namijenjen investicijama. Ali postavlja se pitanje kako će država privući nove investitori, ako velike multinacionalne kompanije poput Megglea ili BAT-a odlaze iz zemlje.
"Malo više sam upoznat s BAT-ovim slučajem, ne bih rekao i ne bih se složio s argumentima koji kažu da su uvjeti poslovanja pogoršani. Dapače, četiri godine država smanjuje poreze, to svi vidimo, smanjuje neka administrativna neporezna davanja, stvara nekakvu još dodatnu pozitivnu klimu. Ali naravno, treba ne stati i nastaviti dalje. Investicije javne, da, jako važno. No važno je da što veći postotak novca iz tog fonda kanaliziramo prema privatnom sektoru. Privatne investicije su one koje moraju biti pokretač rasta", poručio je Marić.
Za kraj je Marić pojasnio kako će u 2021. u sklopu nastavka porezne reforme osigurati "smanjivanje i snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20, odnosno s 36 na 30 posto i sve što je vezano na te dvije stope, snižavanje stope poreza na dobit za 93 posto obveznika poreza na dobit s 12 na 10 posto", ali ne i smanjenje PDV-a kojeg traže poduzetnici.
