Današnji sprovod Milana Bandića ponovno je pokazao da pravila nisu jednaka za sve. Iako je Stožer propisao mjere koje vrijedi od 1. ožujka po kojima na sprovodu može biti 25 osoba, danas u se na sprovodu zagrebačkog gradonačelnika okupile stotine ljudi i to bez ikakve distance.
I opet je još jedna mjera pokazala da je za poznate ona samo prazno slovo na papiru, a pomalo su bizarna objašnjenja vladajućih koji na sve moguće način eto to pokušavaju opravdati u javnosti. Ministar Beroš je tako rekao da "virus nije šampion u skoku u dalj".
A nije to prvi puta. Isti slučaj dogodio se na sprovodu Miroslava Tuđmana koji je 4. veljače sahranjen na Mirogoju. Na sprovodu HDZ-ovog zastupnika, koji je preminuo 31. siječnja od komplikacija uzrokovanih koronavirusom, bilo je stotinjak ljudi. I tada prema epidemiološkim mjerama na pogrebima, posljednjim ispraćajima i polaganjima urni bilo je dozvoljeno najviše 25 osoba.
Nekoliko dana kasnije, 10. veljače, ispred katedrale u Zagrebu, a povodom Stepinčeva, održana je sveta misa za blaženog Alojzija Stepinca koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Iako su okupljanja više od 25 osoba bila zabranjena, održano je misno slavlje na kojemu je sudjelovalo više od stotinu ljudi. A među njima bila je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Nakon što je javnost ostala šokirana činjenicom da Markotić je bila na takvo brojnom okupljanju, a u javnosti stalno naglašava i upozorava na važnost poštivanja epidemioloških mjera ona je poručila da je na misi bila u svojstvu privatne osobe, ne kao organizator niti kao netko tko može utjecati na to koliko će ljudi biti. Isto tako je istaknula je da nije bilo znatnijeg kršenja mjera.
"Teško je ograničiti broj ljudi na takvoj vrsti događaja, kao i na prosvjedu protiv vlade ili kod studenata na Savi. Ako su stvari na otvorenom i ljudi se drže dalje od drugih, onda se to može razumjeti o kakvim je događajima riječ. Takvih događaja nije bilo puno, ograničenje od 25 ljudi još uvijek stoji", poručio je tada pak Plenković.
U isto vrijeme Udruga Glas poduzetnika kažnjena je s 20 tisuća kuna, a njihov čelnik Hrvoje Bujas s 10 tisuća kuna, zbog okupljanja na Trgu bana Jelačića.
Sve se to ponovilo u veljači na Festi sv. Vlaha za koju su Stožeraši zaključili da je tradicija koju nema smisla prekidati ni u vrijeme pandemije, ako se postavi dobar okvir. Okupio se veći broj ljudi usprkos preporukama grada.
Davor Božinović, rekao je kako ne misli da je donesena pogrešna odluka te da nema informaciju da ima slučajeva nepridržavanja mjera.
"Sveti Vlaho je tradicija koju uz jedan dobar okvir kakav je i postavljen ne bi imalo puno smisla po prvi put u povijesti je prekinuti", i tada je imao opravdanje Davor Božinović.
Ne treba zaboraviti ni Kolonu sjećanja. Nekoliko dana poslije Kolone sjećanja bile su rekordne brojke u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naime, 18. studenoga Kolona sjećanja u Vukovaru brojila oko 10.000 sudionika pristiglih iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Pri tome dobar dio okupljenih nije nosio zaštitne maske niti su se držali propisanoga razmaka.
Na pitanje misli li zaista da je nova mjera opravdana Markotić je tada rekla: "Postoje određene situacije, svi znamo što je Vukovar. Vjerujem da će se svi sudionici pridržavati propisanog”, a Capak je poručio da ne vidi nikakav problem u tome da se 500 ili čak nešto više ljudi okupi u vukovarskoj koloni. Capak je dodao kako se tragedije u Škabrnji i Vukovaru na neki način moraju obilježiti.
Nakon što je mjesec dana cijela Hrvatska provela u strogoj izolaciji uz zabranu napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka bez posebne propusnice, Stožer je dopustio da se preko većeg dijela otoka Hvara kreće procesija koja je predstavljala jasno kršenje tada važećih protuepidemijskih mjera.
Capak tada je rekao kako je dopuštenje izdano jer se radi o stogodišnjoj tradiciji koja Hvaranima “jako puno znači”.
