Dejan Kovač, uz vršnjaka Ivana Pernara (obojici su 34 godine) najmlađi je kandidat za predsjednika Republike. Kovač je rođen u Vinkovcima, odrastao u Županji, bio je na korak od ozbiljne nogometne karijere, ali tada se okrenuo znanstvenoj. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a potom postao stipendist prestižnog Ekonomskog instituta Češke akademije znanosti CERGE-EI u Pragu gdje je magistrirao i doktorirao.
S prestižnog sveučilišta u hrvatsku politiku
Znanstvenu karijeru nastavio je "među zvijezdama" – na Princetonu u New Jerseyju, jednom od najuglednijih američkih i svjetskih sveučilišta. Tamo je postao postdoktorski istraživač iz ekonomskih i političkih znanosti na Woodrow Wilson školi međunarodnih odnosa. Kovač voli reći kako se u karijeri družio s nobelovcima i vrhunskim ekonomistima, a uža specijalnost su mu ekonomski i politički problemi tranzicijskih ekonomija.
Iz ovdašnje perspektive neočekivano, neki će možda reći i – nerazumno, Kovač je napustio Princeton i s obitelji se vratio u Hrvatsku kako bi se kandidirao za predsjednika države. Nezavisni je kandidat, ali podršku mu daje HSLS. Uspio je skupiti 16 tisuća potpisa za svoju kandidaturu te je samouvjereno kročio u kampanju tvrdeći da će biti novi hrvatski predsjednik.
O tome što ga je nagnalo da se vrati u domovinu i kandidira na predsjedničkim izborima, kako vidi današnju Hrvatsku i na koje načine bi je mijenjao nabolje te čime kani osvojiti birače, s Kovačem smo razgovarali ovih dana u Zagrebu, usred adventske vreve i u jednoj od njegovih rijetkih pauza između brojnih predizbornih obveza.
NET.HR: Je li bilo teško skupiti dovoljan broj potpisa za kandidaturu budući da niste mogli računati na logističku podršku kakvu imaju velike stranke?
KOVAČ: Zahvalio bih svima koji su mi dali potpise. Potpise smo predali tri dana prije isteka roka. Skupili smo ih otprilike 16 tisuća i da smo tom dinamikom nastavili, sigurno bismo ih skupili više od 30 tisuća. Nisam mislio da neću uspjeti, bila je samo stvar broja. Normalno, logističku pomoć dao mi je HSLS. Imali smo više od 20 štandova, a sam sâm prešao više od 3000 kilometara. Dvaput sam prešao Hrvatsku uzduž i poprijeko, bio sam na terenu po 12 sati dnevno. Jedino nisam imao taj luksuz da mi na štandove i na predstavljanja dolaze ministri iz Vlade.
NET.HR: S jedne strane pokreću se mašinerije velikih stranaka radi skupljanja potpisa, a s druge građanin može svoj potpis dati samo jednom kandidatu. Nije li to nepošteno?
KOVAČ: Ovo je utakmica u kojoj ne vrijede za sve jednaka pravila. Neki imaju stranačku infrastrukturu, čak je koriste i u javnim firmama za skupljanje potpisa. U razvijenim demokracijama takvo što je nemoguće. Sjedinjene Države su još 1939. donijele zakon prema kojem se državna i javna sredstva ne mogu koristiti u političke svrhe. A ovdje gotovo cijela Vlada dođe na predstavljanje kandidature jedne kandidatkinje i na donošenje potpisa izbornom povjerenstvu. Time se šalje poruka da ovdje vlada političko jednoumlje.
'HDZ i SDP su zarobili 80 posto građana Hrvatske', poručuje Dejan Kovač
NET.HR: Hipotetsko pitanje. Da niste skupili dovoljno potpisa i ušli u predsjedničku utrku, kome biste od drugih kandidata dali glas?
KOVAČ: Iskreno, druge nisam ni stigao pratiti. Usmjeren sam samo na svoju kampanju i razgovore s građanima. Mislim da je to najvažnije, jer građani od prepucavanja kandidata u medijima nemaju ništa.
'Manjina ljevice i desnice zarobila je 80 posto građana'
NET.HR: Rekli ste da vaši protukandidati zastupaju politike podjela, a vi politiku ujedinjenja. Kako mislite ujediniti narod koji je duboko podijeljen oko većine pitanja?
KOVAČ: Prva stvar je da izaberu osobu koja će biti predsjednik svih građana i koja neće gledati samo interese jedne stranke. Rekao sam da ću biti predsjednik svih građana. Svatko od nas može biti liberal, socijaldemokrat ili demokršćanin, ali na kraju dana svi smo hrvatski građani. Mi još nismo imali nijednog predsjednika koji je bio predsjednik svih građana, nego je uvijek bio predstavnik jedne političko-interesne sfere. I to je jedan od razloga zašto danas imamo razjedinjeno društvo. Krajnje je vrijeme da se svi mi Hrvati ujedinimo pod jednom zastavom koju imamo, jer nam se u suprotnom crno piše.
NET.HR: Ušli ste u političku arenu nudeći nadilaženje podjela, ali, ponavljam, podjele su ovdje preduboke. Previše je, recimo to tako, ustaša i partizana, a premalo građana...
KOVAČ: Ne bih rekao da je baš tako. Pogledajte, recimo, EU izbore. HDZ i SDP zajedno su osvojili 40 posto glasova uz izlaznost od 30 posto. To vam je otprilike 12 do 15 posto biračkog tijela. Dakle, ta manjina ljevice i desnice drži zarobljenu cijelu slobodnu Hrvatsku – onih 75 do 80 posto građana. Vrijeme je da tih 75-80 posto izađe na izbore. Kada bi se izlaznost na izborima povećala za 20 posto, vjerujte da nitko od ovih favorita koji se sada guraju u prvi plan ne bi bio u drugom krugu. Siguran sam u to. Vrijeme je da se svi građani koji ostaju kod kuće uključe u bitku za demokraciju i u toj bitci iskoriste jedino oružje – svoj glas.
NET.HR: Koju ćete priču Vi ponuditi tim biračima da ih na dan izbora izvučete iz domova da iskoriste to, kako kažete, jedino oružje koje imaju?
KOVAČ: To je najprije moj program koji je jasan, koncizan i ima realne instrumente provedbe u okvirima predsjedničkih ovlasti. Sada odjednom svi imaju mantru da su predsjedničke ovlasti male, a nisu. One su dobre i dovoljne. Stvar je u tome da dosadašnji predsjednici nisu upražnjavali sva svoja ustavna prava zato što bi uvijek, kada je netko od njih bio na vlasti, s njima bila i vlada iz iste političke opcije. Sada imate istu situaciju s gospodinom Andrejem Plenkovićem i gospođom Kolindom Grabar Kitarović. Jedno drugo ne diraju, a najviše gube građani.
Prvi potez: Sastanak s premijerom oko izvješća SOA-e
NET.HR: Koji bi bio Vaš prvi predsjednički potez?
KOVAČ: Kada postanem predsjednik, najprije ću održati sastanak s premijerom o stanju u središnjem obavještajnom sustavu. SOA je još prije dvije godine u svome izvješću naznačila da je korupcija u Hrvatskoj postala sigurnosni problem, a to smatra i 90 posto građana. Dakle, korupcija je izašla iz ingerencija MUP-a i USKOK-a te postavši sigurnosnim problemom prešla pod ingerenciju obavještajne agencije. Bitno je napomenuti da u te dvije godine, otkako je SOA iznijela to izvješće, ništa po tom pitanju nije riješeno. A tamo je ukazano na povezanost ljudi u pravosudnom sustavu s kriminalnim miljeom. Znači, dvije godine ni premijer ni predsjednica nisu reagirali na to! Nadam se da u tome ne postoje neki dublji politički razlozi.
NET.HR: Odakle biste počeli rješavati problem korupcije?
KOVAČ: Pravosuđe je lijek za korupciju, a ako vam lijek ne valja kako ćete onda izliječiti bolest? Većina mojih protukandidata prebacit će odgovornost na loš zakonodavni okvir. Mi stalno govorimo da su nam zakoni i Ustav krivi, stalno bismo ih mijenjali. Imate zemalja koje po 200 godina nisu mijenjale ustav. U Hrvatskoj trenutačno imamo devet tisuća zakona, a po korupciji smo na razini afričkih država. Dakle, draga gospodo političari, ne mijenjajte zakone nego sami sebe! Isto tako, i građani moraju krenuti od sebe. Jedino je tako moguće mijenjati stvari u Hrvatskoj.
NET.HR: Govorite o građanima, ne o narodu. Mnogim Vašim protukandidatima – Miroslavu Škori, Mislavu Kolakušiću, aktualnoj predsjednici… puna su usta naroda. Građane jedva da i spomenu. Je li to najjednostavniji pokazatelj populizma?
KOVAČ: Ja govorim o građanima jer su građani proaktivne samokritične osobe koje mogu misliti svojom glavom. Ne želim da me građani slijepo slijede. Kada napravim krivi korak, želim da mi kažu: Dejane, radiš krivi korak. Želim kritiku, ali to je nemoguće ako vas slijepo slijede. U Hrvatskoj smo politiku učinili takvom da imamo dvije velike stranke, dva kartela koja traže da se slijepo sluša ono što govore. A kad nema kritike, onda nema ni promjena. Zato vjerujem u svoj prolazak u drugi krug jer građani počinju razmišljati svojom glavom i shvaćati da im se uglavnom nude lažni mesije.
'Trebat će nam deset godina ozbiljnih reformi'
NET.HR: Ipak, populisti na sve strane bilježe uspjehe. Nije li danas bez populizma, i to onog najvulgarnijeg, teško uspjeti u politici?
KOVAČ: Da, ali po mnogim populističkim strankama u Hrvatskoj vidimo da koliko se brzo napušu, toliko brzo se i ispušu. Ja nudim dugoročno konzistentnu politiku, 25 godina populizma dovelo nas je u ovu situaciju i trebat će nam deset godina ozbiljnih reformi da izađemo iz nje. Možda neke generacije nećemo uspjeti sada spasiti, ali što god da napravim nakon 22. prosinca, napravit ću to za našu djecu i unuke. Vratio sam se u Hrvatsku ponajprije zbog svoje djece jer im želim ovdje dati budućnost. Za to će trebati i rada i vremena. Građani trebaju znati da su rješenja koja im se nude preko noći ekonomski i politički nemoguća.
NET.HR: Po liberalnoj logici, ekonomske slobode otvaraju prostor političkim i građanskim slobodama. Kao ekonomist i liberal kažite mi kako tu stojimo?
KOVAČ: Sve su te slobode međusobno povezane, ali mislim da trenutačno najmanje imamo ekonomskih sloboda. Članak 49. Ustava RH kaže da svi građani zaslužuju jednak pravni položaj na tržištu. Mislite li da je doista tako? Naravno da nije. Dok se jedni bore na tržištu, drugi dobivaju subvencije ili poticaje. Politički podobni imaju pristup financijskim sredstvima i takvi su opstali na dugi rok pa nam je zato ekonomija u katastrofalnom stanju. Drugi problem ekonomskih sloboda je ogromni državni aparat. Njega naprosto moramo smanjiti, ali ne na način, kako predlažu neki, da se odmah daju otkazi. Nisam ja neki kapitalist bez srca. Sustav postoji zbog ljudi, a ne obrnuto. Postoje modeli kojima možemo ljude iz državnog, javnog sektora prebaciti u privatni sektor. Nažalost, nitko od sadašnje vlade i političara taj model nije ni vidio. Oni ne znaju kako funkcioniraju globalne ekonomije. Ja sam u svome programu naznačio 10-15 takvih modela koje je moguće primijeniti.
NET.HR: Stvara se sve veći jaz između javnog i privatnog sektora pri čemu se javni sektor isključivo prikazuje kao parazitski, uhljebnički, naspram privatnom koji nas, kažu, sve održava na životu. Kako nadići taj raskol koji je još više produbljen tijekom nedavnog štrajka nastavnika?
KOVAČ: Da bismo to napravili mora se uvesti sustav meritokracije. Ne možete imati jednog profesora kojemu svi učenici padaju na državnoj maturi, a drugoga koji proizvodi sve same nove Tesle. Ili dvoje radnika na šalteru od kojih jedan u danu napravi jedan, a drugu stotinu dokumenata. Ne mogu oni imati istu plaću. Mora se uvesti sustav valoriziranja s fiksnim i varijabilnim dijelom. Ja Hrvatsku ne dijelim na privatni i javni sektor, nego na produktivni i birokratski. U javnom sektoru imate dio ljudi koji dobro rade i njih se mora nagraditi. Shodno tomu, birokrate moramo manje platiti, a nekima se moramo i zahvaliti. Isto je i u privatnom sektoru. I tamo imate dio onih koji ovise o državi. Dio privatnog sektora ne bi bio konkurentan da nema političkih veza i da ne posluje s javnim sektorom.
'Plenković je iz štrajka prosvjetara izašao kao gubitnik'
NET.HR: Dolazimo do nulte točke – obrazovanja. Prošloga tjedna okončan je štrajk nastavnika, a stigli su i porazni rezultati novog PISA testa. Kako ste doživjeli štrajk prosvjetara? Je li postignuti kompromis dobar i za koga?
KOVAČ: U tom štrajku opet su najgore prošli građani. Trideset dana djeca nisu imala nastavu, a roditelji su morali uzimati godišnje odmore da bi bili kod kuće s njima. Pa vi objasnite privatniku zašto ne možete dva tjedna dolaziti na posao i pritom ne dobiti otkaz. Katastrofa! Fascinantno mi je u toj situaciji bilo što se predsjednica 30 dana nije očitovala. Da sam ja predsjednik, prvog dana štrajka pozvao bih vladu i sindikate za stol i rekao da nema izlaska iz prostorije dok se ne postigne rješenje. Problem je u tome što u Hrvatskoj nemamo državnika. Sindikati su fenomenalan politički resurs kojim možete kontrolirati ogromnu skupinu ljudi, a da im dajete mrvice sa stola. To su svi političari dosad koristili – i Zoran Milanović u svoje vrijeme, a sada i Plenković. Stvar je u tome da i sindikati također moraju proći reforme jer imate ljude koji su već 25 godina na čelu tih sindikata, a i pregovaranje im je centralizirano. Ako dvoje-troje sindikalista pregovara s Vladom, to su onda politički pregovori i manipulacija. A ako me pitate trebaju li prosvjetari dobiti veće plaće – da, trebaju, ali uz uvođenje sustava meritokracije i uzimajući u obzir fiskalna ograničenja. Ovako će se otvoriti Pandorina kutija i dići će se svi sindikati.
NET.HR: Tek kada se dogodio veliki prosvjed i kada su školski sindikati krenuli u frontalni štrajk, Vlada je počela reagirati. Je li premijer Plenković namjerno odugovlačio ili se nije snašao?
KOVAČ: Premijer je gubitnik u ovoj priči jer će ga sada svi sindikati početi prozivati i on će na kraju opet svima morati dati novac nas poreznih obveznika, sve s ciljem da održi političke pozicije jer se boji da će predsjednica izgubiti ove izbore. A hoće! Osim toga, Plenković nije državnik i s takvim stavom to nikada neće biti. Ja ću kao predsjednik poticati dijalog sa sindikatima, ali i njihovu neovisnost, jer to su dva ključna problema u ovoj priči: manjak dijaloga i manjak neovisnosti sindikata. Plenković je namjerno pustio da se ovo događa. Trideset dana u javnosti se nije govorilo o bitnijim temama. Nije ni ovo nebitna tema, ali bitna je za malu sferu, za stotinjak tisuća ljudi. No, u Hrvatskoj imamo još četiri milijuna građana. Kada će privatni sektor organizirati štrajk? Mislite li da su ljudi u privatnom sektoru zadovoljni svojim plaćama?
NET.HR: Na obrazovanje se nastavlja još jedan gorući problem – iseljavanje. Kako zaustaviti odlazak ljudi, naročito visokoobrazovanih?
KOVAČ: Kao prvo, moramo promijeniti predsjednika. Deset posto građana je otišlo iz Hrvatske. Da je iz bilo koje druge europske države otišlo 10 posto građana, tamo biste imali krizne stožere. Čim postanem predsjednik osnovat ću krizni stožer koji će raditi na tome da 300 tisuća ljudi vratimo natrag. Ja već imam i politike koje ću predložiti, instrumente za vraćanje ljudi. Banalna je stvar da je većina tih mladih ljudi otišla jer si ovdje nije mogla priuštiti ne stan, nego običan automobil. Njih je sram zbog toga. A govore im da rađaju djecu. Kako će imati djecu? Hrvatska je po statistikama peta u EU-u po količini državne imovine koju posjeduje. Samo skandinavske zemlje imaju veći udio državne imovine. Gospodo, izvolite tu državnu imovinu prestrukturirati u stambenu i dajte tim mladima kada se vrate stambeno rješenje, a ne graditi nove POS stanove.
'Što ako su službene ekonomske statistike lažirane'
NET.HR: Prijeti nova globalna kriza. Hrvatska je suviše ovisna o turizmu koji u doba krize lako i među prvima strada. Jesmo li spremni za krizu budući da Vlada tvrdi kako su ekonomski pokazatelji dobri?
KOVAČ: Što se tiče brojki kojima se hvali Vlada, ne bih htio da se ispostavi, kao što se ispostavilo u Grčkoj, da su lažirane službene statistike. Neću govoriti da je tako i kod nas, ali činjenica je da ja već godinama ne mogu dobiti neke ekonomske podatke koje tražim i kojima mi ne daju pristup. Ako nastupi recesija, zakucat će nas više nego ona koja je došla 2008. godine. A sjetite se što su političari onda govorili. Do zadnjeg dana su tvrdili da nema recesije, a kada nas je pogodila izgubili smo cijelo desetljeće. Mi smo gotovo šest godina bili u recesiji, jedino je Grčka bila lošija.
NET.HR: Kao ekonomski liberal zagovarate porezno rasterećenje. Kakvo i u kojem opsegu?
KOVAČ: Za početak, treba za 10 posto smanjiti broj zaposlenih, i to ne toliko u državnim koliko u javnim poduzećima. To se u prvom redu može riješiti kroz digitalizaciju. Digitalizacija će otvoriti novi informatički sektor koji će opet zapošljavati nove ljude. Dakle, ne treba ljude tjerati na ulicu, treba ih samo prekvalificirati i alocirati. To nije proces koji će se dogoditi odmah, ali u godinu-dvije je izvediv. Imate, recimo, informatičare koji rade po državnim i javnim firmama. Oni ne moraju biti tamo. "Autsorsajte" ih, a budući da su bivši zaposlenici, dajte im pravo prvokupa na poslove u državnim i javnim firmama u iduće dvije godine. Bit će na slobodnom tržištu. Ima stotinu različitih modela kako se ljudi mogu premjestiti. Kada ih maknemo s državnog proračuna, smanjit ćemo rashodovnu stranu pa time automatski možemo smanjiti poreze, a i prihodovnu stranu. Ne moramo biti u suficitu, možemo biti na nuli, ali poanta je u tome da moramo porezno rasteretiti i građane i poduzetnike. I da ljudi nauče biti sami sposobni za tržište.
NET.HR: Mala smo zemlja, izgubili smo 10 posto stanovništva, ovisimo o turizmu, propadaju nam industrijski mastodonti poput brodogradilišta, poljoprivreda je u lošem stanju… Koju to novu nišu Hrvatska treba pronaći da u njoj raste i razvija se?
KOVAČ: Mi nemamo ekonomske strategije niti novca za kapitalne projekte. Zaboravite industriju! Hrvati su poznati inovatori, trebamo se usmjeriti na R&D, na IT, na STEM… Time nam je cijelo globalno tržište na dlanu ili, bolje reći, na laptopu. Ali, da bismo to napravili, moramo najprije promijeniti kvote na sveučilištima, primjerice na ekonomskim fakultetima, jer nam ne treba ovoliko ekonomista. Nama trebaju inženjeri i STEM-ovci. Jedino nas to može gurati naprijed. Ekonomska strategija koju ću poticati jest ono što radi gospodin Mate Rimac. Hrvatska može postati svjetsko središte automobilske električne industrije. Ako sada to ne iskoristimo, ode nam i zadnji vlak za budućnost. Ja nisam za to da se daju subvencije i poticaji. Mi smo u proteklih deset godina dali 30 milijardi kuna poticaja poljoprivredi, a poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 50 posto.
'HDZ i SDP su mi nudili pozicije, ali sam ih odbio'
NET.HR: Žrtvovali ste znanstvenu karijeru u SAD-u za neizvjesnu političku karijeru u Hrvatskoj. Što prosječnom hrvatskom biraču, slikovito rečeno - razapetom između Bleiburga i Jasenovca, uopće znači Princeton? Što mu donosite osim brenda velikog sveučilišta?
KOVAČ: Vrijednost koju mogu ponuditi je globalna konkurentnost. Prvi sam hrvatski znanstvenik koji je radio na Princetonu i mogu ponuditi priču o hrvatskoj budućnosti, a ne o prošlosti.
NET.HR: Nezavisni ste kandidat iza kojeg je stao HSLS. Zagovarate borbu protiv klijentelizma i korupcije, a novi predsjednik HSLS-a govori o Hrvatskoj u kojoj će se "plaćati digitalno, a ne žetončićima". Međutim, HSLS je i dalje dio vladajuće većine u kojoj su i ti, zna se čiji "žetončići". Ne opterećuje li to Vašu kampanju i čini Vas potencijalno nevjerodostojnim kandidatom?
KOVAČ: Ja sam prije svega nezavisni kandidat. Zadnjih deset godina provodio sam u društvu nobelovaca, a ne u političkim strankama. HSLS me podržava kao nezavisnog kandidata, ali ovo je dobro pitanje za novog predsjednika stranke, gospodina Darija Hrebaka. On je tek preuzeo stranku i unutar nje moraju se donijeti odluke. Ja se u to neću miješati, ali Vaše pitanje stoji.
NET.HR: Ako ne uspijete na predsjedničkim izborima, namjeravate li se i dalje baviti politikom?
KOVAČ: Sada sam okrenut samo ovome. Vjerujem u ulazak u drugi krug jer su mi vibra koju dobivam od građana i činjenica da sam skupio 16.000 potpisa tri dana prije isteka roka dobar signal. Nadam se i sučeljavanju svih kandidata u kampanji. Ako toga ne bude, bit će to sumrak demokracije u Hrvatskoj. Želim da se mogu "pofajtati" u ringu s Kolindom Grabar Kitarović i Zoranom Milanovićem. Uvijek sam bio autsajder u životu i svi su mi uvijek davali male šanse pa ipak sam, eto, dospio do Princetona kao prvi Hrvat na tom sveučilištu. Meni su i HDZ i SDP nudili pozicije, ali sam ih odbio. Vidio sam da su to mastodonti koji se ne mogu mijenjati. Uvijek sam se borio sâm. Ovoga puta neću biti sam jer imam uza sebe hrvatske građane koji će glasati za mene.
'Uvijek sam bio autsajder, pa tako i sada...'
PREDSJEDNIČKI KANDIDAT LIBERALA KOMENTIRAO DIPLOMATSKI SKANDAL: ‘Mjeri se ‘preplanulost’ ljudi, kakvu poruku šaljemo’
'Napadaju me oni koji su doktorirali na sociologiji Jugoslavije'
NET.HR: U svome doktorskom radu ste, među ostalim, utvrdili da su nakon rata roditelji muškoj djeci davali ime Ante više nego prije i to ste povezali s primjerom imena Adolf u Njemačkoj. Dosta su vas napadali zbog toga. Zašto?
KOVAČ: Određene parapolitičke strukture pokušavaju uništiti moj znanstveni kredibilitet. Oni znaju da sam posljednjih pet godina proveo radeći na istraživanjima političke korupcije. U kampanji ću pokazati da upravo svi ti koji me prozivaju imaju repove, i to vrlo velike, u političkoj korupciji u Hrvatskoj. Što se tiče samog rada, imam sve osnove za podnošenje tužbi za klevetu. No, dok kao predsjednik ne riješim probleme u pravosuđu, ni u kakve tužbe neću ići jer bih opet upao u iste krugove ljudi povezanih s ovakvim pravosuđem, tako da moja tužba ne bi imala smisla.
NET.HR: O čemu je zapravo riječ u Vašoj 'spornoj' disertaciji?
KOVAČ: Što se tiče samog rada i te teze o imenu Ante, puno toga je izvučeno iz konteksta. Za moj znanstveni kredibilitet ne jamče plaćeni napisi u novinama, nego sveučilište Princeton, koje je među pet najboljih u svijetu te ljudi koji su potpisani na mom doktorskom radu. Iz 150 stranica moje disertacije neke su stvari izvučene iz konteksta i iz fusnota. U svim tim napadima, koji su krenuli iz ultradesnog Hrvatskog tjednika, mene nitko nije zvao da kažem svoje mišljenje. Ti koji me prozivaju su pseudoznanstvenici koji ne razlikuju ono što sam ja osobno napisao od citata drugih osoba. Zanimljivo je da prva dva dijela moje disertacije nitko nije spomenuo. A u njima istražujem kakav je bio utjecaj smrti na djecu poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Istraživanje sam radio gotovo tri godine, razgovarao s tom djecom i to je prvi takav publicirani rad u povijesti ekonomskog odsjeka Sveučilišta Princeton. Izuzetno sam ponosan na taj svoj doprinos. Ja taj rad mogu braniti pred ljudima koji to razumiju, a ne pred onima koji su doktorirali na sociologiji Jugoslavije.
