Iznos javnog duga od 300,14 milijardi kuna predstavlja 86,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) pa se Hrvatska svrstala na neslavnu listu zemalja Europske unije koje imaju najveći rast javnog duga.
Još je alarmantniji podatak da je udjel javnog duga u BDP-u od 86,4 posto u prvom kvartalu porastao za jedan postotni bod u odnosu na isto razdoblje lani dok je u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, javni dug porastao za 2,6 postotnih bodova.
Po rastu javnog duga za 3,1-postotni bod na kvartalnoj razini predvodi Češka, a slijedi Luksemburg, s rastom od tri postotna boda, Hrvatska i Francuska.
Ministar financija Zdravko Marić za 24 sata je komentirao kako su ovi podaci "samo privremeni pokazatelj zbog zaduženja u ožujku i da će dug nastaviti padati".
Ministarstvo financija je stoga poslalo i službeno obrazloženje u kojem potkrepljuju tvrdnje ministra. Kažu da je rast duga u ožujku uzrokovan zaduživanjem države za 1,25 milijardi eura te kako su s tim novcem u travnju isplatili 1,5 milijardi staroga duga.
"Zato se već u podacima za travanj, ali i u idućim mjesecima očekuje nastavak trenda smanjenja javnog duga, s obzirom na kretanje manjka proračuna i smanjenja potrebe za zaduživanjem", rekli su u ministarstvu, piše 24 sata.
Iz ministarstva financija su na kraju optimistično zaključili da će dug na kraju godine biti 81,2 posto BDP-a, odnosno da će biti manji za čak pet postotnih poena nego na kraju ožujka.
Najnoviji podaci Eurostata mogu se vidjeti ovdje.
