Nakon potresa u Zagrebu i području Petrinje te krize uzrokovane pandemijom postavlja se pitanje postoje li nepravilnosti u sustavu nacionalne sigurnosti i je li država trebala ranije reagirati. Stručnjak za sigurnost Goran Akrap je u Dnevniku Nove TV rekao je da je uvjeren da će analiza nakon ovih događanja dati odgovore na ta pitanja, jesu li država i lokalna samouprava napravile sve što je trebalo napraviti na preventivnoj razini i na razini upravljanja krizom.
"Građani su u ovim potresnim aktivnostima, i u Zagrebu i sada na Banovini, pokazali veliko srce i veliku dobrotu šireći pozitivnu energiju, u mnogim situacijama ne mareći za vlastitu sigurnost. Mislim da su oni vjerovali državi i da vjeruju državi. To se pokazalo i u slučaju zagrebačkog potresa", rekao je Akrap koji smatra da je to što su građani pohrlili sami u Petrinju i okolicu izraz komplementarnosti, ali i da je tu pozitivnu energiju trebalo iskoristiti tako da ne otežava procese spašavanja.
"Naime, sve ono što se događalo, a uvjeren sam da će analiza koja će se napraviti to i pokazati, oni su možda u određenoj mjeri i usporili procese potrage i spašavanja, a s druge strane, doveli su sami sebe u opasnost jer nisu osposobljeni ni obučeni za izuzetno zahtjevne i opasne zadaće potrage, spašavanja i uklanjanja oštećenih objekata koji predstavljaju opasnost za stanovništvo", dodao je Akrap.
Krize će se i dalje događati
Akrap upozorava da stanovništvu nedostaje edukacije za ovakve krizne situacije te da je to jedna od ključnih stvari koje se moraju poboljšati. "Lokalna uprava i samouprava trebaju organizirati, obučiti i opremiti svoje postrojbe Civilne zaštite, kao i stanovništvo, koje mora znati kad i kako se ponašati u slučaju koje krize", dodaje.
"Nije pitanje hoće li se krize događati, nego kad, gdje, koja, kakva i s kojim intenzitetom. Stanovništvo mora biti naučeno, obučeno i istrenirano kako se ponašati u pojedinoj situaciji", upozorava Akrap.
