Razorni potres koji je poharao Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu, potaknuo je pitanje odgovornosit za (ne)kvalitetno obnavljanje kuća na Baniji nakon Domovinskog rata jer sve je više tvrdnji da su se kuće urušile i zbog toga što nisu kvalitetno građene tijekom obnove koju je provodila država od 1995. do 2000. godine. Kao dokaz tome vlasnici razorenih kuća navode da u njima nema željeza, odnosno armature, piše danas Večernji list.
List navodi mišljenje dobro upućenih da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po "babi i stričevima" te da su se poslovi dobivali na osnovi dobre veze. Sugovornici Večernjeg lista tvrde da je tvrtkama koje su dobivale te poslove država 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, kao i da su oni s dobrim vezama dobivali dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice.
Odgovornost se može utvrditi?
Zagrebački arhitekt Marin Račić rekao je za Večernji list da se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi. "Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal", smatra Račić.
Dodao je da se svi projekti trajno čuvaju, vjerojatno u gradskim arhivima i da se i danas može sve utvrditi. Kaže da se može doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi i jasno vidjeti tko je što radio, tko je na što stavio potpise, koliko je to plaćeno. "Sve to negdje treba postojati i ako je netko napravio propuste, za njih treba odgovarati", kaže Račić.
Uvjeren je i da su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer, kako objašnjava za Večernji list, arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste. Po njemu su veće šanse da se nešto krivo dogodilo u vrijeme gradnje i nadzora.
