Nepravomoćna je to sudska odluka na koju OTP banka još ima pravo uložiti žalbu, što će vjerojatno i učiniti jer od početka procesa negira svoju odgovornost za ovaj nesvakidašnji slučaj.
Klijentica banke umrla još 1999.
Naime, njihova klijentica, kako je utvrđeno tijekom postupka, preminula je još 2. svibnja 1999. godine. No, HZMO je nastavio uplaćivati mirovinu na njezin račun u OTP banci. Iznos se popeo na 243.811 kuna, pa je HZMO sada odlučio zatražiti povrat sredstava.
Temelj za tužbu bio mu je Ugovor o isplati mirovina iz lipnja 1993. godine kojima se banka obvezala svaka tri mjeseca podnositi izvješća o mirovinama koje s računa nisu podizane.
Osim toga, Ugovorom o međusobnim odnosima u vezi s isplatom mirovinskih i invalidskih primanja iz prosinca 2005. OTP banka imala je obvezu na zahtjev Zavoda vratiti nepripadno doznačena sredstva nakon smrti korisnika i to u roku od osam dana od primitka zahtjeva.
Banka ignorirala HZMO
Prvi takav zahtjev HZMO je banci poslao u listopadu 2012. godine, a kako banka na njega nije reagirala podnio je tužbu. Banka je odgovarajući na nju tvrdila kako nije odgovorna za povrat sredstava. Prema njenom stavu HZMO je trebao tužiti nasljednike njihove pokojne klijentice.
Međutim, iz HZMO-a su uzvratili kako sredstva nisu bančina, te im ih ona mora vratiti.
Takav stav je u presudi zauzeo i Trgovački sud u Zadru. Podsjetio je na ugovore banke i HZMO-a, kao i činjenicu da je banka ignorirala dva zahtjeva Zavoda za povratom uplaćenih sredstava.
