Iz Hrvatske narodne banke u utorak su u priopćenju izvjestili da je Financijski inspektorat Republike Hrvatske donio je odluku kojom je Zagrebačka banka d.d. proglašena krivom jer je nadzorom HNB-a tvrđeno da u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT), te joj je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 33 milijuna kuna.
Utvrđeno čak 11 prekršaja
Kako se navodi u priopćenju, Odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna dana 30. listopada 2020.
Dodaje se i da je ova novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija.
"U ovom je slučaju Hrvatska narodna banka, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu", napisali su u priopćenju.
Hrvatska narodna banka nadzorom je utvrdila ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u područjima procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranje i praćenje sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijava sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedba mjera pojačane dubinske analize stranaka, sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Nedostatci u provođenju mjera
Spomenute prekršaje koje je HNB utvrdio nadzorom Zagrebačka banka d.d. počinila je u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019., a odnose se na sljedeće propuste:
-Nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta.
–Nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu.
–Nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
–Nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije.
–Nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
"Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma", navode u priopćenju.
Reorganizacija poslovanja
Iz HNB-a dodaju i da je Zagrebačka banka d.d. nakon završenog nadzora HNB-a provela je reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja Hrvatske narodne banke.
Zagrebačka banka d.d. obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obvezala.
HNB je o rezultatima nadzora, u skladu sa zakonom, detaljno obavijestio Ured za sprječavanje pranja novca kao i sve nadležne državne institucije.
Zagrebačka banka d.d. najveća je banka u Republici Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto.
Hrvatska narodna banka provodi izravne nadzore poslovanja banaka vezano uz provedbu ZSPNFT-a prema godišnjem planu izravnih nadzora i u prosjeku provede pet nadzora banaka godišnje.
