Tvrtke između sebe razmjenjuju baze podataka o svojim klijentima. Nikad lakše mnogi pružatelji usluga poput banaka, teleoperatora i osiguravajućih društva nisu dolazili do broja telefona ili OIB-a hrvatskih građana. Paradoksalno, ali posljedica je to osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka koja djeluje od 2004. i mnogim tvrtkama gleda kroz prste.
Stvar je otišla toliko daleko da danas možete završiti i na listi potencijalnih klijenata koji bi rado prešli iz jedne banke u drugu, a da vi sami ništa o tomu ne znate. Kako konkretno to izgleda za Slobodnu Dalmaciju je otkrio šokirani kandidat za posao u Erste banci.
"Prošao sam prvi krug i bio, naravno, sretan kad su mi rekli da sam u užem izboru. Prije nego što sam, međutim, došao na sljedeći razgovor, rečeno mi je da moram pripremiti listu s imenima potencijalnih kandidata koji trenutačno nisu u Erste banci, a bili bi voljni u nju prijeći... Što dulja lista, to veća šansa za posao", ispričao je anonimni čitatelj za Slobodnu Dalmaciju.
Kontaktirao je obitelj i prijatelje, kazavši im da će ih vjerojatno morati prebaciti u drugu banku kako bi dobio posao. Priznaje, neke prijatelje je na listu stavio bez njihovog znanja. "Sve mi je, međutim, bilo jako mučno, tražili su od mene nešto što uopće nije bilo navedeno u natječaju", ističe.
Još šokantniju situaciju doživio je na drugom razgovoru za posao. Banka je od njega tražila da prođe svako ime na listi i otkrije im ima li ta osoba stalno zaposlenje, je li možda obrtnik i druge informacije. "Užasnut sam činjenicom na što su sve ljudi danas prisiljeni kako bi došli do posla, osjećam čak da se ovdje radi o jednoj vrsti diskriminacije", ističe anonimni izvor za Slobodnu Dalmaciju.
Iz Erste banke demantiraju takve navode. Ističu da je jedino što traže "okvirna visina portfelja klijenata". "Prilikom provedbe selekcijskog procesa za zapošljavanje u "Erste banci", od kandidata se ne zahtijeva popis potencijalnih klijenata niti bilo kakvi podaci o njima", tvrde iz banke.
Kako ističu stručnjaci, riječ je o izrazito nemoralnoj poslovnoj praksi, koja se usto protivi Zakonu o zaštiti osobnih podataka.