Pomorski kapetan iz Rijeke, 62-godišnji Denis Bonetta, već je ovjenčan nizom domaćih i međunarodnih priznanja poput Plave vrpce Vjesnika, nagrade Kraljevskog britanskog meteorološkog društva za najboljeg pomorskog meteorologa, Nagrade za sigurnu navigaciju MOL brodova i Zlatne plakete Grada Rijeke, a nedavno je dobio još jedno - Nagradu Sir Ernest Shackleton za postignuća u sigurnoj navigaciji polarnim morima.
Bonetta je ovu izuzetnu nagradu ponio kao prvi zapovjednik komercijalnog broda koji je u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more okovano debelim slojem leda, samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom od Beringova prolaza do ruske Sabete na ušću rijeke Ob, a potom od Sabete do Rotterdama, piše Novi list.
Već dvije i pol godine upravlja brodovima na Arktiku
Bonetta je ovaj pothvat izveo prošle godine u veljači, usred arktičke zime, kao zapovjednik LNG tankera 'Vladimir Rusanov', jednoga od ukupno 15 brodova nove ARC 7 klase. Riječ je o LNG tankerima koji ujedno mogu razbijati led do debljine 2,1 metara, a građeni su u Južnoj Koreji, specijalno za transport ukapljenog prirodnog plina iz ruske Sabete, koja je veliki dio godine okovana ledom. U Sabeti je, u sklopu tog projekta, izgrađen terminal s tri postrojenja ukupnog kapaciteta proizvodnje 16,5 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.
Prije ovog komercijalnog putovanja, Bonetta je izveo niz testiranja nove klase LNG tankera u uvjetima zaleđenog mora, a uz jednog Britanca i jednog Rusa, jedini je zapovjednik u svijetu kojemu je ukazano povjerenje za tako zahtjevan zadatak, piše Novi list.
Bonetta već dvije i pol godine upravlja brodovima u ekstremnim polarnim uvjetima i na neistraženom morskom prostranstvu, a sve to bez ijednog incidenta po pitanju zaštite okoliša te sigurnosti broda i posade.
'To je jedan od zadnjih velikih izazova u pomorstvu'
Time je Bonetta zaslužio nagradu koja nosi ime po jednom od slavnih polarnih istraživača, Ernesta Shackeltona, koji je izveo jedan od najhrabrijih pothvata u povijesti pomorstva, preplovivši 720 nautičkih milja olujnog Južnog Atlantika u šestmetarskom čamcu za spašavanje, kako bi spasio članove svoje posade koji su zaglavili na otočiću između Ognjene zemlje i Antarktika. Upravo stoga nagrada nazvana po njemu dodjeljuje se zapovjednicima koji su plovidbu polarnim morima prošli bez ikakvih incidenata.
"Drago mi je što sam dobio ovu nagradu i to sada, pred kraj karijere. Imam 62 godine, a na plovidbu Arktikom odlučio sam se na temelju iskustva, jer sam već nekoliko puta prije plovio arktičkom rutom, ali u pratnji ruskih ledolomaca, a još više zbog toga što je to ostao još jedini dio svjetskih morskih prostranstava relativno nepoznat pomorcima. To je jedna od zadnjih neistraženih granica na svijetu i jedan od zadnjih velikih izazova u pomorstvu, kaže Bonetta.
'Tamo nema gustog prometa, pirata, ribara...'
Brod kojim zapovijeda prilagođen je plovidbi kroz led debeo više od dva metra uz temperature i do -50 stupnjeva Celzijevih. Cijena takvog broda je 370 milijuna dolara, a njihova je specifičnost što do debljine leda od metra i pol plove pramcem naprijed, a preko te debljine plove krmom. Zbog tog dvostrukog načina plovidbe brod ima i dva komandna mosta, jedan prema 'provi', a drugi prema krmi.
O plovidbi Arkitkom Bonetta kaže da ste tamo prepušteni sami sebi jer u slučaju neke havarije mogu proći dani dok u pomoć ne pristignu ruski nuklearni ledolomci.
"Stoga je važno imati iskusnu, uigranu posadu, koja zna svoj posao i u kojoj su vrhunski profesionalci. Zahvaljujući tome nismo imali nikakvih incidenata, što je i donijelo ovu nagradu. S druge strane, prednost plovidbe Arktikom je to što tamo nema gustog pomorskog prometa, pirata, ribara, a priroda je naprosto veličanstvena. To je jedno od posljednjih prostranstava praktički netaknutih ljudskom rukom. Možete vidjeti kitove, morževe, tuljane, kao i polarne medvjede, najveće kopnene grabežljivce, koji mogu biti i vrlo opasni jer nemaju nikakvog straha od ljudi. Vidi se, međutim, i koliko je cijeli taj ekosustav krhak i izložen dramatičnim promjenama uslijed globalnog zatopljenja i utoliko je važnije da ga zaštitimo i očuvamo za generacije koje dolaze", kazao je Bonetta za Novi list.
