Nakon jučerašnje maratonske rasprave o povjerenju ministru obrazovanja Pavi Barišiću zbog afere s plagiranjem znanstvenog rada, Sabor je sjednicu nastavio danas, na kojoj je glasovao o povjerenju ministru Barišiću.
Za izglasavanje nepovjerenja glasovala su 42 oporbena zastupnika, a 72 zastupnika iz redova vladajućih glasovala su protiv izglasavanja nepovjerenja Barišiću. Članovi Mosta prilikom glasovanja bili su suzdržani.
Prijavljen zbog plagijata iz 2008. godine
Slučaj ministra Barišića započeo je jesenas kada ga je mandatar tada buduće vlade Andrej Plenković istaknuo kao kandidata za ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Mediji i oporba podsjetili su tada da je Barišić 2006. godine odstupio s mjesta pomoćnika ondašnjeg ministra obrazovanja Dragana Primorca jer je, navodno, dvaput naplaćivao dnevnice za službena putovanja.
Barišića su 2011. godine četvorica znanstvenika prijavila zbog plagijata uočenih u članku objavljenom 2008. godine u časopisu Synthesis philosophica. U prijavi je navedeno da je Barišić plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u svojem članku na engleskom jeziku ‘Does Globalization Threaten Democracy’, a koncem listopada prošle godine taj je slučaj ponovno prijavljen i Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.
Barišić, koji je u međuvremenu potvrđen za ministra znanosti, obrazovanja i sporta, kazao je da je prijava iz 2011. odbačena te da nije plagijator, a Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prozvao je da se postavlja kao "vrhovno nadtijelo" te djeluje politički. Odbacio je tvrdnje da je 2000. smijenjen s mjesta ravnatelja Instituta za filozofiju, da je "superprofesor" koji drži čak 19 kolegija, te da je naplaćivao dvostruke dnevnice. Branio ga je i premijer Plenković tvrdeći da Barišić "ima sve reference za obavljanje posla ministra".
Nije bio plagijat nego "tiskarski propust"
Ipak, koncem prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio je da je Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, ne navodeći pritom izvore.
"Nakon što je prijava odbačena, a tiskarski propust u drugom izdanju mojega teksta otklonjen već 2010., dakle prije nego što je i prijavljen, Odbor za etiku posegnuo je 'naknadno' nakon mojega imenovanja za ministra znanosti i obrazovanja za prijavom za već 'presuđenu stvar'. U pravnoj je državi načelo ‘res judicata’ jamstvo pravne sigurnosti, ne može se ponavljati suđenje za ono o čemu je već donesen pravorijek", kazao je Barišić prozivajući tada već bivšeg predsjednika Odbora za etiku, akademika Vlatka Silobrčića, da je kao član stranke Pametno zlorabio to tijelo za političke obračune.
Sredinom siječnja poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić zbog Barišićevog je slučaja pisao premijeru Plenkoviću tražeći da uspostavi nultu toleranciju na plagiranje i smijeni ministra. Slučaj je izazvao i raskol u akademskoj zajednici. Naspram onih koji su tražili Barišićevu ostavku stalo je stotinjak znanstvenika predvođenih akademikom Vladimirom Paarom koji su branili ministra od optužbi.
Duško Marušić/PIXSELL
Nove prijave i sačuvana ministarska fotelja
Tada su pitanje povjerenja minsitru barišiću u Saboru pokrenuli HNS i SDP, na što je Vlada odgovorila podsjećanjem da je Odbor o prijavi za plagijat odlučivao osam godina nakon objave članka te da su nadležna etička tijela Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu odbacila navedenu prijavu još prije šest godina kao neosnovanu.
U međuvremenu su prof. dr. sc. Đikić i prof. dr. sc. Jure Zovko prijavili ministra da je prilikom izrade svoje doktorske disertacije na Sveučilistu u Augsburgu u Njemačkoj plagirao samoga sebe tako što je dijelove svoje doktorske disertacije iz 1989. prethodno objavio kao članke u znanstvenim časopisima. Nakon maratonske rasprave u Hrvatskom saboru o slučaju ministra Barišića, danas mu nije izglasano nepovjerenje.
