Komentar Ilije Radića /

Nemoguć izbor pred Vladom: Oštre mjere ili spora agonija?

Image
Foto: Pixsell

Hrvatska pokušava balansirati između zdravstva i ekonomije, ali jesen pokazuje da ne ide dobro ni na jednoj, ni na drugoj strani vage, komentira naš reporter

29.10.2020.
9:25
Pixsell
VOYO logo

Njemačka od 2. studenog zatvara sva mjesta javnog okupljanja. Još restriktivnije mjere u borbi protiv epidemije koronavirusa uvodi Francuska, a Italija i Slovenija su također pred lockdownom. 

Hrvatskoj potpuno zatvaranje još uvijek nije opcija, kažu premijer i ministar zdravstva. Stvari su pod kontrolom, lockdown je krajnja mjera, tvrdi Andrej Plenković

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska proteklih tjedan bilježi rekorde u broju novooboljelih. Još je alarmantnija činjenica da se bolnički kapaciteti pune brže od očekivanog, a broj umrlih samo u listopadu mogao bi premašiti ukupan broj preminulih od ožujka do rujna. Ministar financija Zdravko Marić pronašao je još 350 milijuna kuna kojima će se čuvati radna mjesta do kraja godine, a s kojima će trošak spašavanja gospodarstva prijeći milijardu eura. Na sam spomen lockdowna poduzetnici zaplaču. Kažu, onaj proljetni ih je bacio na koljena, drugi neće preživjeti. No, je li ga moguće izbjeći?

Image
o psihičkom stanju nacije /

Psihijatar Robert Torre za Direkt: Ne treba banalizirati nego relaksirati

Image
o psihičkom stanju nacije /

Psihijatar Robert Torre za Direkt: Ne treba banalizirati nego relaksirati

Za koga će uopće raditi?

Uvođenjem obveze nošenja maski u zatvorenom i propisane distance među stolovima domaći ugostitelji kažu da su već u lockdown jer im držanje objekata otvorenima samo generiran gubitke. Zimskim zatvaranjem terasa, ali i povećanjem straha u društvu, gostiju će biti još i manje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugim, izvozno i uvozno orijentiranim granama problem predstavlja zaključavanje naših tradicionalnih tržišta - najprije Njemačke, Austrije i Italije. Ako prekogranični prijevoz sirovina i proizvoda stane, ni taj dio gospodarstva neće imati od čega, ni za koga raditi. 

Troškovi ostaju

98 posto domaćeg gospodarstva čine mali i srednji poduzetnici koji većinom funkcioniraju mjesec za mjesec. Ako nema prometa u ovom mjesecu, neće biti za plaće, doprinose, najmove i kredite u idućem. Većina njih se okreće državnim subvencijama koje rješavaju problem plaća, ali ostali troškovi ostaju. 

Da se pita samo epidemiologe, lockdown bi se vjerojatno uveo odmah. Oni znaju kako riješiti taj usko sagledani problem. U dva tjedna prekida društvenog i poslovnog života većina zaraženih sa slabim ili nikakvim simptomima bolest bi prebolili, dio teških slučajeva bi se oporavio, a broj novih slučajeva bi znatno pao.

Hrvatska međutim pokušava balansirati između zdravstva i ekonomije, ali jesen pokazuje da ne ide dobro ni na jednoj, ni na drugoj strani vage. Gospodarstvo pati, bolnički sustav je prenapregnut, a brojke svakog dana ukazuju da se stanje ne popravlja. Zato su se europske zemlje i počele zatvarati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marićev probušeni džep

No, lako je uvesti lockdown u Njemačkoj u kojoj Angela Merkel iz zadnjeg džepa izvuče deset milijardi eura kojima će poduzetnicima financirati mjesec dana obustave rada. Ali kad si Zdravko Marić, čiji je džep probušila skupa javna uprava, a iz njega sada dodatno grabe i velegrogerije koje su došle po dugove i sindikati koji su došli po obećane povišice, lockdown je opcija na koju se teže odlučiti.

Ipak, vrlo brzo će se Vlada morati zapitati je li veći udarac ekonomiji kontrolirani dvotjedni stop svemu da bi se popravila epidemiološka situacija ili dvomjesečno gospodarstvo na respiratoru koje klizi u neodrživost čekajući jedini pravi spas - cjepivo koje prvog siječnja, do kad su mjere predviđene, gotovo sigurno neće pasti s neba. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču