Brz oporavak gospodarstva s jedne i rast inflacije s druge strane znak su normalizacije monetarne politike. Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, govoreći o vremenu nakon koronakrize, odnosno gospodarskom oporavku po "V-krivulji" opterećenoj inflatornim pritiscima istaknuo je kako sad slijedi završavanje kupovine vrijednosnica, a potom kreće povećavanje kamatnih stopa.
To je ujedno i znak kraja razdoblja jeftinog novca, odnosno niskih kamata na kredite. Američki FED je već krenuo dizati kamate, Europska središnja banka ga slijedi, a u skorije će vrijeme i hrvatsko tržište osjetiti te promjene. Hrvatskoj je, naime, predviđen rast od 8,5 posto u ovoj godini.
Povoljnije prognoze oporavka
"Prognoze oporavka su povoljnije. Što se tiče europodručja, projekcije rasta kreću se oko pet posto, u SAD-u su ispod šest, a 2022. nešto iznad četiri posto. Brzo se navikavamo na takve projekcije, a ako se sjetimo razdoblja prošle godine, stvari su izgledale lošije nego što je ispalo. U 2021. se očekivanja stabiliziraju i lagano rastu. Znači, brz oporavak i rast stope inflacije, naravno, vode k normalizaciji monetarne politike, pa se i u ECB-u i u FED-u razgovara o normalizaciji monetarne politike, iako se tek potkraj godine vidi prvi pomak kamatnih stopa FED-a, ali ne još i ECB-a", opisao je guverner Vujčić te dodao:
"Očekivanja su da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira ECB-a mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju 'asset purchase program' povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada. U jednom i drugom slučaju, prvo što će se događati u sekvenciji poteza središnjih banaka je završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, gdje u Europi to znači prvo vjerojatno promjenu negativnih kamatnih stopa, odnosno negativnih depozitnih kamatnih stopa. To nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu", rekao je Vujčić dodavši da je već došlo do prvih korekcija cijena obveznica i dionica.
Financiranje poduzeća na burzi
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, poduzeća je pozvao da se počnu više financirati putem burze, upravo zbog nagovještaja rasta kamatnih stopa. Na ruku će im ići i novi Zakon o investicijskim fondovima.
"Tržište kapitala izuzetno je važno za ekonomski razvoj posebno sada kada imamo situaciju da se navješćuje rast kamatnih stopa, pa financiranje svakog društva na tržištu kapitala može biti jako povoljno i kvalitetno. Uskoro se u Saboru usvaja Zakon o alternativnim investicijskim fondovima koji će jako liberalizirati tržište tih investicijskih fondova za profesionalne investitore. Vjerujemo da će se gospodarstvo, poduzeća i društva moći puno povoljnije financirati, bez kolaterala i teških obveza koje imaju u bankama i da se na taj način na tržištu kapitala doista može ostvariti povoljno financiranje, poručio je Žigman za Novi list.
Utjecaj na građane
Rast kamatnih stopa utjecat će i na građane. Razveselit će štediše, jer oni trenutno ne dobivaju nikakav prinos od svojih uloga u bankama. Štoviše, mnogima je inflacija nagrizla glavnicu. Takav bi scenarij mogao imati utjecaja i na tržište nekretnina, tradicionalno mjesto za ulaganje viškova likvidnosti, koje, pak, potiču rast cijena.
No, razočarani bi mogli biti svi koji imaju kredite ili se tek spremaju podići ih, jer će kapital poskupjeti. Ista stvar vrijedi i za tvrtke koje se namjeravaju zaduživati, ali i za državu.
Vujčić je pojasnio kako bi naš put mogao ublažiti pritisak na rast kamatnih stopa, što je u skladu s porukama iz HNB-a da će uvođenje eura pridonijeti povoljnijem financiranju. Ako će opći trend biti takav da kamate rastu, kod nas bi to, zbog približavanja eurozoni, trebalo biti nešto sporije.
