NEMA ŠANSE DA IZBJEGNEMO KATASTROFU: /

Mirovine nakon 30 godina u Hrvatskoj i Njemačkoj su nebo i zemlja, evo i zašto

Image
Foto: Pixsell

U lipnju je izračunato da u Hrvatskoj 1.233.508 ljudi dobiva mirovinu, dok mnogi od njih nakon više desetljeća rada žive na rubu egzistencije.

9.8.2018.
18:50
Pixsell
VOYO logo

Dokaz katastrofalnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj je Ivan Šalković. On je za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario mirovinu u iznosu od 1902 kune, a za tri godine rada u Njemačkoj - 1511 kuna.

Image
ŽIVOT ISPOD SVAKE GRANICE LJUDSKOG DOSTOJANSTVA: /

Gotovo 100.000 umirovljenika prima mizerne 232 kune penzije

Image
ŽIVOT ISPOD SVAKE GRANICE LJUDSKOG DOSTOJANSTVA: /

Gotovo 100.000 umirovljenika prima mizerne 232 kune penzije

Umirovljenik iz Bukvika, nedaleko od Orahovice, sedamdesetih je godina prošloga stoljeća, trbuhom za kruhom, otišao na privremeni rad u Njemačku. Tri godine je radio razne poslove od bauštele do sakupljanja sekundarne sirovine, a iako je, kako kaže, mukotrpno radio - za to je bio i plaćen. Kada se vratio u Hrvatskoj je skupio 30 godina staža za što je dobio mirovinu od 1902 kune, dok je za tri godine staža u Njemačkoj dobio 1511 kuna, piše Glas Slavonije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Njemačkoj sam skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na ‘‘baušteli‘‘. Nikada se ne bih vratio iz Njemačke da me supruga nije ostavila i devetomjesečnoga sina dala mojoj majci. Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune. Njemačka je bila 86 eura, a nedavno sam dobio rješenje na iznos mirovine od 204 eura. Da nemam ovu njemačku mirovinu, teško bismo sadašnja supruga i ja živjeli i školovali našeg sina. Isplati se ići van raditi te tako osigurati dostojanstven život u Hrvatskoj ', rekao je Šalković.

U Njemačkoj mu priznali staž iz Hrvatske

Za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj je potrebno raditi najmanje pet godina. Ivan te uvjete u načelu ne bi ispunjavao u okviru mirovinskog sustava u Njemačkoj, jer je tamo radio samo tri godine. Međutim, njemačko mirovinsko tijelo uzelo je u obzir Ivanov radni staž u Hrvatskoj. Ipak, u Njemačkoj su ipak uzeli u obzir njegov radni staž u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci s kraja lipnja pokazuju da je u Hrvatskoj živjelo 1.233.508 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2553 kune, od toga su 93.062 hrvatskih branitelja, pripadnika HVO-a te vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba. Oni podižu prosjek. Običnih umirovljenih branitelja je tek 959 te oni prosječno ostvaruju 2864 kune mirovine.

Mirovinski sustav se urušava

Hrvatski zavod za miroviskog osiguranje objavio je kako je omjer zaposlenih na jedno umirovljenika 1.26, što je zaista alarmantno - prijeti urušavanje mirovinskog sustava.

Statistički podaci o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava za lipnja pokazuju da 95.398 običnih umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune.

Mirovinu visine od 2000 do 2500 kuna ostvaruje 213.001 umirovljenik s prosjekom od 2204 kune, dok mirovinu od 500 do 2000 kuna ima čak 383.495 umirovljenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak 259.516 umirovljenika mlađe je od 65 godina, koliko danas iznosi dobra granica za umirovljenje, a u taj broj nisu ukljuučeni hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a te vojne osobe, policijski službenici i službene osobe.

Katastrofično stanje

“Situacija u Hrvatskoj jest katastrofična jer 315.000 ili 27,6 posto umirovljenika prima mirovine niže od 1500 kuna, što je iznos koji je apsolutno nedovoljan na život. Čak oko 600.000 umirovljenika ili 52,5 posto ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva u 2017. godini, kad je iznosila 2180 kuna. Prosječna, pak, mirovina iznosi 3317 kuna. To su točne brojke, kao što je točno i da je relativna vrijednost mirovine, tj. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pala na samo 37,46 posto i time katapultirala Hrvatsku na dno svih država nastalih na području bivše Jugoslavije, dok je u susjednim zemljama udio bio bitno viši (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%; Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%; Kosovo – 47%; Bosna i Hercegovina – 43,4 odnosno 42,5%)”, rekla je predsjednica sindikata Jasna A. Petrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brojne umirevljenike baš zato spasio je rad u inozemstvu zbog kojeg danas ne žive na rubu egzistencije kao veliki broj građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo