Poslodavac koji je primao potporu od 4.000 kuna za plaću radnika, te iste radnike nakon što istekne ova potpora može i otpustiti.
Premda na službenoj stranici Vlade koronavirus.hr još uvijek stoji kako je jedna od obveza poslodavca koji primi ovu potporu „održati broj zaposlenika utvrđen na dan podnođenja zahtjeva, dvostruko duže od vremena korištenja potpore (mjesec dana korištenja potpore – obveza zadržavanja radnika u radnom odnosu 2 mjeseca), tome nije tako.
Sudeći prema odgovoru koji nam je stigao iz HZZ-a nikad nije niti bilo. Poručuju kako „"uvjet zadržavanja radnika za kojeg je poslodavcu odobrena i isplaćena potpora u radnom odnosu nakon isteka ugovornih obveza nikada nije bio propisan".
HZZ: Uvjet nikad nije bio propisan
Pitali smo potom HZZ zbog čega onda na stranici koronavirus.hr stoji napisano kako otpuštanja u dvostrukom dužem trajanju od trajanja mjere nema i priložili im print screen onoga što piše.
"Nismo odgovorni za stranicu koronavirus.hr jer to nije naša stranica. Svi službeni, potvrđeni i važeći podaci vezani uz mjeru Potpore za očuvanje radnih mjesta nalaze se na našoj službenoj stranici hzz.hr i mjere.hr", telefonski su nam odgovorili iz odnosa s javnošću HZZ-a nakon prvog, pisanog odgovora.
Kako navode u HZZ-u, poslodavci mogu smanjiti broj radnika u tvrtki iz opravdanih razloga kao što su istek ugovora na određeno vrijeme, sporazumni prestanak ugovora o radu na zahtjev radnika, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu, otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika. "Poslodavac ostvaruje pravo na isplatu Potpore za one dane koje je radnik odradio u mjesecu u kojem je došlo do prestanka radnog odnosa", kažu u HZZ-u i upravo taj uvjet ističu kao ono što ne uvjetuje zadržavanje radnika za koje je poslodavac primao potporu.
Print screen s koronavirus.hr od 15. svibnja 2020.
Poslodavci koji su primili pomoć mogu zapošljavati
Stvar koja se jest promijenila jest uvjet o zabrani zapošljavanja novih radnika za vrijeme trajanja ugovornih radnika – tako je na sjednici Upravnog vijeća 26. ožujka odlučeno kako poslodavci koji primaju pomoć mogu zapošljavati. Poručuju da su to učinili s ciljem da uvjeti korištenja budu fleksibilniji prema poslodavcima kako bi spriječiti potencijalan rast poslovnih aktivnosti.
Naglasili su da HZZ ima obvezu vršenja kontrole radnika za koje je poslodavac ostvario potporu, dok za ostale radnike, zaposlene nakon 19. ožujka, poslodavac ne može ostvariti potporu. No, i tu postoje iznimke pa prema propisanim kriterijima može potporu ostvariti samo u slučaju zamjene za opravdano upražnjeno radno mjesto radnika za kojeg je potpora bila već ostvarena.
Iz Ministarstva rada također poručuju kako se ništa nije mijenjalo, a za informaciju na stranicama koronavirus.hr koja je unijela pomutnju, odgovaraju isto kao i HZZ – nije u našoj nadležnosti.
"Poslodavac ne može primiti potporu za radnika kojeg je otpustio nego postoje uvjeti kada on može otpustiti čovjeka - kada mu istekne ugovor na određeno itd. Otpočetka je tu i odrednica koja kaže koliki pad zaposlenosti u ovom trenutku poslodavac može imati pa je tu 40 posto kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika, 20 posto za male tvrtke, 15 posto za srednja poduzeća i 10 posto za velike firme. Ako primjerice radnik ode u mirovinu ili dobije otkaz koji je skrivio ponašanjem, poslodavac može ekvivalentno tome zaposliti drugog radnika na to mjesto i dobiti potporu za njega", rekao nam je glasnogovornik Ministarstva rada Filip Dujmović.
Bivši ministar rada Mirando Mrsić smatra kako je država potpore trebala isplaćivati direktno na račun radnika
'HDZ je radnike ostavio na vjetrometini'
Čitavu situaciju oko Vladinih mjera za Net.hr je prokomentirao bivši ministar rada u SDP-ovoj Vladi Mirando Mrsić koji smatra kako je HDZ ukidanjem Zakona o očuvanju radnih mjesta omogućio ovakve stvari. Navodi kako je sve što je bilo sadržano u Zakonu o očuvanju radnih mjesta pretočeno u mjere koje autonomno donosi Upravno vijeće HZZ-a, pa se onda odluke i kriteriji mogu i mijenjati.
„De facto, HDZ je radnike ostavio na vjetrometini poslodavaca i to potpuno nezaštićene. Ono što će se dogoditi jest da ćemo 15. lipnja, kada prestanu mjere, imati val otpuštanja, međutim tu je još jedna stvar iz 'kuhinje' HDZ-a. Riječ je o tome da su dali potpore i tvrtkama koje su isplaćivale bonuse i dividendu. Mi smo na to upozorili, a koliko čujemo, mijenjaju se mjere tako da se ubuduće neće moći isplaćivati potpora za očuvanje radnih mjesta firmama koje isplaćuju bonuse i dividende. No, mjera neće vrijediti retroaktivno nego od 15. lipnja pa nadalje. Dakle, oni koji su kršili mjere i isplaćivali bonuse te primali potpore u ožujku, travnju i svibnju će proći nekažnjeno. Vrijedit će ona 'tko je jamio, jamio je“, rekao nam je Mrsić.
Paradokslano je, kaže, što je mjera bila osmišljena da zaštiti radnike do rujna, a sada će tvrtke bez sankkcija moći otpuštati radnike. Smatra kako je potpore trebalo isplatiti direktno na račun radniku te kako kriteriji nisu bili jasni. „. Treća stvar koju Vlada ne želi jest ulazak u vlasničku strukturu velikih tvrtki za koje je namijenjeno više desetaka milijuna kuna od države. Ako može jedna velika Njemačka ući u vlasničku strukturu svojih ključnih kompanija u zemlji, između ostaloga u autoindustriju i zrakoplovnu industriju, ne vidim razloga zašto Hrvatska ne bi mogla ući u vlasništvo kompanija kojima će isporučiti desetke milijuna kuna. Pritom, ne mislim na obrtnike i male poduzetnike, no nema razloga zašto ne uđe u velike kompanije. Tvrtke će i dalje nastaviti raditi, uložena vrijednost će rasti i u jednom trenutku država te svoje udjele može prodati i novac vratiti u proračun. Nažalost, HDZ to ne želi zbog svojih razloga. Nisu htjeli reći kojih, više puta sam ih pitao i stalno su izvrdavali odgovor“.
Ministar Aladrović kaže kako nije logično da si poslodavci isplaćuju dobit, a istovremeno primaju pomoć države
Dosad je isplaćeno 800 milijuna kuna
I sam je ministar rada Josip Aladrović ovog tjedna kritički progovorio o poslodavcima koji su primili mjeru, a isplaćuju si dividentu te najavio moguće promjene. "Ako pitate je li normalno ostvarivati dobit i očekivati potporu od države, smatram da ćemo tu u vrlo kratkom razdoblju isto tako učiniti određene korake kako bi sve one koji su koristili potpore, a eventualno se pokaže da mogu ostvariti dobit, da ćemo na neki način limitirati iznose potpora i da ćemo prema takvim slučajevima postupati drugačije", kazao je Aladrović.
Govoreći, pak u četvrtak, Aladrović je pojasnio kako poslodavci koji primaju državne potpore za očuvanje radnih mjesta imaju obvezu zadržavanja radnika, no samo u razdoblju dok traju te mjere. Do sada je isplaćeno oko 800 milijuna kuna, a Aladrović očekuje da se će zta travanj potpore isplatiit za nešto manje od 600 tisuća zaposlenih.
