Reformom od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine.
Stoga se u posljednje dvije godine naglo povećao broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji.
Dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.
Isto tako najniže mirovine u slučaju zaposlenja više se ne umanjuju, pa se i tom dijelu umirovjenika sada isplati aktivirati, piše tportal.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), početkom prosinca u radnom odnosu bilo je 14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj raznini taj broj viši je za 1292 odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe (1.612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo 18.000.
O sve većem interesu poslodavaca za zapošljavanje umirovljenika svjedoče i podaci o objavljenim oglasim za posao. U 2021. godini na portalu MojPosao bilo je 2,6 posto oglasa za posao koji su tražili umirovljenike dok je godinu ranije takvih oglasa bilo 1,2 posto, a 2019. samo 0,6 posto.
Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te prerađivačkoj industriji. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.
Kada je riječ o zanimanjima, najviše aktivnih umirovljenika dolazi iz redova stručnjaka i znanstvenika te inženjera i tehničara, koji po svemu sudeći mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo.
Umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Povratak na tržište rada umirovljenicima omogućuje veća primanja u budućnosti. Naime, nakon što odradi najmanje godinu dana, korisnik prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje pravo na povećanje mirovine kroz ponovni izračun mirovinskih prava.
