Kako točno raskinuti lance dužničkog ropstva u kojem se nalazi 55 tisuća obitelji, zanima i premijera, pa je poručio ministru financija da sve detalje definira prije jeseni.
"Molim ministra financija da za jednu od sljedeće dvije sjednice Vlade, po mogućnosti već prvu, taj prijedlog bude gotov i da ga ovdje usvojimo i da ljudima omogućimo da žive normalnije. Da jedno nesretno poglavlje novije hrvatske građanske povijesti, koje je opteretilo mnoge obitelji, maknemo s dnevnog reda", poručio je Zoran Milanović.
Iako ministar Boris Lalovac još ne otkriva sve detalje svog plana, zasad su poznati ovi.
Iz švicaraca u eure krediti će se konvertirati prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke, koji će vrijediti na dan konverzije. Mjera se neće odnositi na već vraćene kredite, neovisno o tome jesu li bili za automobil ili stan.
A upravo stambeni kredit u švicarcima, za svoj dom u zagrebačkom naselju Prečko, prije 10 godina digla je Iva Tadić iz Zagreba.
Rata joj je skočila s 1800 na 2800 kuna, pa je nakon prvih vladinih mjera pala na 2300 kuna. Sada živi s obitelji, a svoj stan iznajmljuje kako bi mogla plaćati kredit. Nakon najavljene konverzije glavnica bi joj pala za 20 tisuća eura i kaže - bez razmišljanja bi ga prodala.
"Ukoliko bi sad prodala, po ovom tečaju koji je sad, ne bi imala dovoljno ni da zatvorim kredit. Tako da navijamo za ove mjere", kaže Iva.
Dok dužnici navijaju, bankari šute. Iako su najavljene, još nije poznato kakve će točno porezne olakšice dobiti zbog provođenja konverzije. Ukupan trošak za njih, procijenili su u HNB-u, bio bi između 5 i pol i 6 milijardi kuna, a trpjet će i proračun – ističu stručnjaci.
"Ako ostane samo na trošak banaka, dogodit će se to da će banke u 2016. zabilježiti gubitak, što znači da slijedom toga neće platiti porez na dobit, pa će indirektno proračun biti zakinut za taj dio prihoda", objašnjava Luka Brkić sa Fakulteta političkih znanosti.
A to nije mali novac. U 2014. godini banke su imale ukupno 2 i pol milijarde kuna dobiti. Od toga im je država uzela 20 posto poreza na dobit, odnosno 500 milijuna kuna. Kako HNB predviđa da će zbog ove mjere banke nagodinu imati gubitak, iako se još ne zna koliki, ostaje nepoznato i koliko će manje dobiti država.
Znat će se sve, obećao je najpopularniji ministar ove Vlade, do početka sljedećeg tjedna.
