Sindikalist Ozren Matijašević tvrdi da je referendum sada neizbježan, s obzirom da je Vlada prokockala priliku da ga izbjegne povlačenjem izmjena Zakona o radu iz saborske procedure.
"Apsolutno nismo trgovali s potpisima, nego smo joj dali ponudu koja ima smisla. Premijerka ju je jučer odbila i mislim da smo joj na taj način apsolutno izbili svaki argument da je rebalans proračuna potreban zbog referenduma. Rebalans proračuna trebao se dogoditi davno prije zbog nedostatka od 7 do 10 milijardi kuna u proračunu", kazao nam je Ozren Matijašević neposredno prije odlaska u Banske dvore gdje se održava tematska sjednica koordinacije Gospodarsko socijalnog vijeća na kojoj će se raspravljati o budućnosti socijalnog dijaloga.
O referendumu neće biti riječi, jer su sindikati sada u fazi kalkuliranja s datumom kada će predati potpise Saboru.
"Ne želimo da se referendum održava dok traju godišnji odmori jer hoćemo da optimalnom broju građana bude omogućeno da se izjasne na referendumu", kaže Matijašević.
Smatra da je presmiješno da se uopće raspravlja o tome koliki će taj broj morati biti kako bi referendum bio valjan, ne uzima kao mogućnost da će trebati više od dva milijuna ljudi kao što je propisivao stari Ustav.
Načinjen prvi troškovnik referenudma
Upitan za komentar o proračunu za popis stanovništva 2011. godine, koji je tek četiri milijuna kuna veći od 170 milijuna, cifre za koju premijerka tvrdi da je iznos troškova referenduma, Matijašević kaže da mu uopće nije poznato temeljem kakvih parametara to tvrde. "Iskustvo nas uči tome da Vlada često napuhuje pojedine proračune", zaključuje.
S druge strane, laburisti su napravili troškovnik referenduma, koji je daleko manji od 170 milijuna kuna, uz napomenu da bi Vlada trebala napraviti isto, jer temeljem javnih podataka se dolazi do toga da će naknada za rad izbornih tijela biti 45.077.320,50 kuna neto, odnosno 88.073.090,45 kuna brutto.
"Najbrži način je da to napravimo temeljem izvješća Državnog izbornog povjerenstva o utrošku sredstava za izbore 2007. Izvješće nam je svima javno dostupno (http://www.izbori.hr/izbori/izbori07.nsf/izvjesce_o_utrosku.pdf). Izbacimo troškove promidžbe, a ostale troškove prepišimo iz izvješća, i dobiti ćemo sljedeću kalkulaciju za isplatu naknada za rad izbornih tijela: Birački odbori 23.553.868,50 (46.050.684,53); Općinska povjerenstva 12.719.850,00 (24.705.864,32); Gradska izborna povjerenstva 5.470.500,00 (10.683.971,43); Izborno povjerenstvo izbornih jedinica 1.131.000,00 (2.244.154,01); Naknade stručnom timu Državnog izbornog povjerenstva, odnosno stručne službe i promatrača 300.350,00 (609.232,28); Naknade za rad stručnim timovima i informatičarima 1.845.752,00 (3.662.328,87); Naknada za rad članovima Etičkog povjerenstva 56.000,00 (116.855,01)", izračunao je tajnik stranke Ivan Pavleka.
Napominje da su neto iznosi zapravo stvarni troškovi, jer se razlika između bruta i neta ionako vraća u proračun te da ne želi komentirati naknade stručnim timovima, kojima je to svakako posao.
Ukupni materijalni troškovi, po njemu, iznose 18.054.643,96 kuna. Tu su ubrojeni materijalni troškovi izbornih jedinica (uredski materijal, uređenje biračkih mjesta, glasačke kutije, paravani, objave biračkih mjesta) koji koštaju 4.579.142,52 kune, automatska obrada podataka koju može napraviti APIS IT, d.o.o., Zagreb, a košta 7.582.300,00 kuna, troškovi tiskanja glasačkih listića, obvezatnih uputa, oglasa o mjestima održavanja izbora i drugo što košta 2.592.788,90 kuna, troškovi objave svih pravovaljano predloženih lista za svaku izbornu jedinicu u dnevnim listovima u vrijednosti od 3.139.525,21 kuna i materijalni troškovi Državnog izbornog povjerenstva, odnosno uredski materijal, usluge prevođenja, putni troškovi, posluživanje na sjednicama povjerenstava, te ostali troškovi, što ukupno košta 160.887,33 kuna.
Prethodni članci:
arti-201007020211006 arti-201007010391006 arti-201007010073006 arti-201007010573006
