Novi Zakon o otpadu, koji uvodi selekciju otpada u kućanstvima, uskoro će se naći na Vladi, zajedno s pravilnicima koji će zakon provoditi u praksi. Jednim od tih pravilnika, kako se doznaje, ministrica Mirela Holy uvest će u trgovine, ali i na tržnice, naplatu jednokratnih plastičnih vrećica, koje se sada dijele besplatno.
Naplatom tih vrećica Ministarstvo želi destimulirati njihovu, po mnogima, ekološki upitnu upotrebu. Prema računici ekoloških udruga u Hrvatskoj, kad bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla gotovo 200 milijardi plastičnih vrećica manje.
U udruzi Prijatelji životinja napominju kako se reciklira manje od jedan posto plastičnih vrećica, dok ostalih 99 posto završava u vodama, gdje ubijaju na stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu.
Zagovornici vrećica s druge strane imaju mnogobrojne argumente zašto ih ne naplaćivati. Proizvodnja plastičnih vrećica je, kažu u Društvu za plastiku i gumu, manje štetna po okoliš od proizvodnje platnenih i papirnatih vrećica. U Hrvatskoj nema proizvodnje platnenih i papirnatih vrećica, što znači da će zbog povećanog uvoza papira i platna doći do ukidanja radnih mjesta u proizvodnji plastičnih vrećica.
Naplatom jednokratnih plastičnih vrećica, čija proizvodnja košta oko pet lipa za komad, kažu zagovornici plastike, obogatit će se oni koji ih budu prodavali građanima, makar i za samo pet lipa više. Građani će ih kupovati jer, kažu u Društvu za plastiku i gumu, papirna i platnena ambalaža ne mogu poslužiti nošenju 'mokrih' namirnica s placa i slično.
Kako zaključuju zagovornici plastičnih vrećica, ne zagađuju okoliš vrećice, nego ljudi koji ih tamo bacaju, a druga plastična pakiranja, koja se ne oporezuju, čine daleko veći otpad. Potrošnja plastike u Hrvatskoj iznosila je 2010. godine oko 300 tisuća tona, od čega oko 2,5 tisuće tona u plastičnim vrećicama.
Zeleni otoci po naseljima
Novi Zakon o otpadu od jedinica lokalnih samouprava tražit će da izgrade 'zelene otoke' na kojima će građani moći primarno selektirati otpad, a ostalo, što se selektirati ne može, odlagat će se u zajedničke kontejnere, piše Novi list.
Kako se neslužbeno može čuti, ministrica Holy je odustala od uvođenja čipiranih vreća za smeće, u koje bi se takav, neselektirani otpad bacao, jer su i sami čipovi, k tome i jako skupi, elektronički otpad. Tako će se neselektirani otpad vjerojatno odlagati u običnim vrećama za smeće, u čipirane kontejnere, a odvoz će se naplaćivati prema broju pražnjenja kontejnera, no ne paušalno, kao sada, nego po broju stvarnih pražnjenja.
