Premijer Andrej Plenković u četvrtak je predstavio novi paket mjera zaštite kućanstava i gospodarstva od povećanja cijena. Paketom se ograničava cijena električne energije, plina, ali i cijene 30 artikala u trgovinama. Međutim, premijer je također najavio i povećanje kamatnih stopa na štednju građana.
Ovu odluku Vlade komentirao je za Net.hr ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je odgovorio na pitanje je li točno da kamate na kredite neće rasti uslijed povećanja rasta kamata na štednju odnosno, ako do toga dođe, kada bismo mogli očekivati njihov rast?
"Sve zavisi o tome hoće li biti potražnje za kreditima pri većim kamatnim stopama. Zato je teško predviđati vremenske rokove pomaka. Ako se potražnja za kreditima ohladi onda neće biti osjetnog rasta kamata", kazao je Šonje.
Premijer je nakon sastanka s predstavnicima banka u srijedu kazao da su banke prepoznale napore Vlade da održi standard građana i obračuna se s inflacijom.
"Nakon što je Vlada na početku godine uspješno izdala narodne obveznice, očito je da banke konkurentno gledajući idu za povećanjem kamata na štednju", kazao je na sjednici Vlade u četvrtak.
Međutim, ako su već banke prepoznale narodne obveznice kao konkurenciju, zbog čega ih je premijer na jučerašnjem sastanku morao "ohrabriti" da se ponašaju u skladu s tom "prijetnjom"? Postavlja se pitanje, zašto bi banke uopće pristale na podizanje kamata na štedne depozite?
"Ishod će zavisiti o stanju na tržištu", kaže Šonje. "Banke će osjetnije dići kamatne stope na depozite ako rast depozita stane i to bi mogao biti važniji faktor od nekakve 'političke volje'", dodaje.
Šonje pojašnjava da rast kamata može djelovati kontra inflacije samo ako se zbog toga poveća ukupna štednja te smanje ukupni izdaci.
"No mislim da je vladina namjera druga - da ljudima koji štede veće kamate kompenziraju smanjenje realne vrijednosti štednje do čega je došlo zbog inflacije", kaže.
'Ako se rast cijena nastavi, problem će biti puno ozbiljniji…'
Što se tiče mjere zamrzavanja cijena za ukupno 30 artikala, Šonje podsjeća da je inflacija pokazivala tendenciju smirivanja nekoliko mjeseci a onda se opet "probudila" u kolovozu.
"Dobrim dijelom ponovno zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što se prelilo na domaće tržište. Vlada je to mogla neutralizirati smanjenjem trošarina ali nije, jer bi time sebi izbila dio prihoda iz proračuna. Trošarinama se može djelovati direktnije na cijene, PDV nije dobar instrument za to", kaže Šonje na naše pitanje nije li mjera smanjenja PDV-a na proizvode mogla polučiti bolji efekt od ograničavanja cijena.
O tome jesu li ove Vladine mjere u suprotnosti s politikom Europske središnje banke (ECB) Šonje kaže:
"Više je riječ o političkom pritisku prema trgovcima i bankarima. Ne vidim nikakav sukob s onim što radi ECB. Ako ne bude daljnjeg rasta svjetskih cijena energije i sirovina, inflacija će nastaviti usporavati sa i bez ovakvih uvjeravanja pa ćemo aktualnu temu brzo zaboraviti".
POGLEDAJTE VIDEO: Može li se bez Vladine mjere pomoći? Sever: 'Ne daj Bog da se dogodi da nema nadzora barem na cijeni plina i struje'
