Znate li da na Parlamentarnim izborima glas Dalmatinaca
najmanje vrijedi?
Jer iako 9. izborna jedinica ima najviše birača, bira
se jednak broj zastupnika kao u 4. izbornoj jedinici u
Slavoniji koja ima najmanje birača.
''Izborne jedinice po kojima se sada provode izbori su napravljene 1999.godine. U tih 20 godina su demografski procesi bili toliko intenzivni da su s obzirom na prirodni pad stanovništva u naseljima unutar izbornih jedinica, ali i negativnom demografskom bilancom poremećeni temeljni brojevi između jedinica'', objašnjava demograf Stjepan Šterc.
U nekim se izbornim jedinicama broj birača smanjio za 20 posto pa je nejednakost još veća. Štercovo istraživanje pokazalo je da je 2016. godine od deset izbornih jedinica, njih šest bilježilo velike razlike u broju stanovnika i birača. Najgore su prošle Prva, Četvrta i Peta izborna jedinica.
''Znači, ništa se nije dogodilo, nema tih ključnih odluka da se među ostalim demokratičnost u Hrvatskoj digne na europsku razinu'', smatra Šterc.
Upravo na tome MOST radi od 2017., ali Prijedlog izmjena izbornog zakona još nije došao na dnevni red u Saboru.
''Mi smo sada tražili potporu oporbe za smanjivanje broja saborskih zastupnika. Želimo onemogućiti kandidiranje pravomoćno osuđenima, želimo građanima ponuditi tri preferencijalna glasa, da se biraju imenom i prezimenom pa bi se smanjio broj 'žetončića' u Saboru. Želimo izjednačiti izborne jedinice tako da svaki glas vrijedi jednako", kaže Mostov saborsk zastupnik Nikola Grmoja.
A predsjednica, koja svoj program tek treba predstaviti, također "navija" za promjene, otkrila je u intervjuu za N1.
''Treba mijenjati izborni zakon, svakako. Ja sam jedna od onih osoba koja se zauzima za više preferencijskih glasova od jednog. Mislim da je to pokazalo da doista ljudi biraju s liste i da mogu promijeniti stvari", rekla je prije nekoliko dana Kolinda Grabar-Kitarović.
Kolindin najveći protukandidat na desnici, iza kojega je stao MOST, želi i povećati predsjedničke ovlasti u izboru Ustavnih sudaca te tako smanjiti korupciju.
''Predsjedniku se treba omogućiti da on Saboru predlaže suce Ustavnog suda, a ne da oni budu rezultat međustranačkih kompromisa'', smatra Miroslav Škoro.
Odjednom, s njim se slaže i predsjednica. U posljednjih 5 godine na ovlasti se nije žalila.
''O tome bi se dalo razgovarati jer mislim da bi proces ipak bio objektivniji'', kaže ona.
''Ja sam s tim izašao prvi, i ako se netko slaže sa mnom, ja to pozdravljam'', poručuje Škoro.
A za bivšeg premijera ta ideja ne drži vodu.
''Zato što ustavni suci u nekoj dalekoj mogućnosti mogu odlučivati o odluci predsjednika, dakle predsjednik tu nema šta raditi. To je teški sukob interesa'', uvjeren je Zoran Milanović.
Koji sustav je najbolji, treba li predsjednik imati veće ovlasti, koji je najpravedniji način biranja zastupnika? Kao da su svi zaboravili da smo u prvih deset godina Hrvatske već prošli tri različita izborna sustava, da bismo od '99. uveli ovaj postojeći.
A velike promjene, pogotovo ustavne, zahtijevaju dvije trećine glasova u Saboru. Ne samo da ih nije lako provesti, već je i pitanje - kada?
''Prije izbora, i ovih i parlamentarnih, ne!'', poručuje predsjednica.
''Dakle, kada to bude rekao aktualni premijer i njezin šef, Andrej Plenković. Ja tako ne doživljavam demokraciju'', dodaje Škoro.
MOST vjeruje da će se izborni sustav promijeniti prije
parlamentarnih izbora 2020.
Samo je pitanje hoće li imati dovoljno ruku?