Ako živite 500 metara od odlagališta otpada i ne možete normalno živjeti od smrada, od iduće godine moglo bi vam biti barem malo lakše, jer dobit ćete naknadu za narušen način života što po prvi put predviđa novi Pravilnik koji je na javnoj raspravi od petka.
Samo za one pored neusklađenih odlagališta
Mali je problem samo to što se nova pravila ne odnose na ljude koji recimo trpe smrad iz centara za gospodarenja otpadom kao što je slučaj u Medulinu. Nego samo za ljude koji žive pored ''neusklađenih'' odlagališta.
Naknadu za smrad, od sljedeće će godine dobivati građani koji žive u krugu od 500 metara od odlagališta otpada. Na zagrebačkom Jakuševcu 6000 ljudi već je dobiva. Kao odštetu za to što im je susjed najveći deponij u državi primaju 5400 kuna godišnje po članu obitelji.
''Taj novčani iznos ništa ne znači, zdravlje se ionako i ovako narušava, novac to ne može nikako nadoknaditi'', izjavio je Zagrepčanin Radimir Kladar.
Odluka na lokalnoj samoupravi
Novim Pravilnikom, po prvi puta država je ta koja propisuje tko dobiva naknadu, a tko ne do sada je to bilo u rukama lokalne samouprave. Držislav od smrada smeća ne može pobjeći cijeli život, blizu Jakuševca živi od djetinjstva.
''Ovdje užasno smrdi, u svako doba dana, po noći. Jednostavno što grad daje, što mi dobivamo, tu malu sitnu naknadu, to nikako ne može biti mjerilo nekakve zamjene za to što mi ovdje proživljavamo'', rekao je Držislav Krasić.
Koliku će odštetu građani dobivati, od sada će se određivati po formuli. Ukupni prihodi deponija množit će se s koeficijentom koji određuju gradovi i napravit će formulu prvo, a onda ispod pravi izračun općine. Zatim će se novac dijeliti na broj kućanstava u krugu od 500 metara.
Primjerice, ako je godišnji prihod deponija 10 milijuna kuna, te se uzme koeficijent od 0,05% i to podijelimo s 35 kućanstava, svaka obitelj mogla bi godišnje dobivati oko 14.285 kuna.
Deponije trebaju zamijeniti centri za gospodarenje otpadom
Ipak, novac neće dobivati baš svi. Već samo oni koji žive pokraj neusklađenih deponija. To su ona koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima dozvola, opreme ili odlaganja otpada.
''Usklađenje znači da se kompletno tijelo odlagališta mora maknuti, staviti temeljni brtveni slojevi, pokriti, znači to bi bilo usklađivanje. Takva odlagališta se zatvaraju'', objasnila je Aleksandra Anić Vučinić iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
Procjenjuje se da neusklađenih deponija u Hrvatskoj ima između 130 i 140, od Ministarstva zaštite okoliša nismo dobili točnu brojku. A trebali bi ih zamijeniti centri za gospodarenje otpadom.
Hrvatska broji samo dva takva centra - riječku Mariščinu i pulski Kaštijun. Iako bi ovdje trebalo biti sve po propisima, stanovnici se stalno žale na smrad. Ali oni po novim pravilima pravo na naknadu nemaju.
''To kao jedino rješenje je zapravo priznanje da je cijeli projekt napravljen kako ne valja i nije po zakonu'', rekao je Mario Rosanda iz Vinkurana.
Novi Pravilnik primirit će stanovnike samo privremeno, jer čim se centri otvore, naknade prestaju. Neovisno osjećali oni smrad na 500 metara ili ne.
