Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine. To je i najveći pad od 1995. godine, ot kada se vode podaci ističe Hrvatska udruga poslodavaca. Usporedbe radi, dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize. Danas objavljeni podaci o drastičnom padu BDP-a ukazuju na dubinu krize, a pritom je važno imati na umu da bi bez Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i znatno izraženiji, navodi HUP u svom priopćenju objavljenom u petak. Dodaje kako ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti.
Posljedice krize će se produbljivati
Pad aktivnosti, međutim, zabilježile su trgovina i ugostiteljstvo, kao i prerađivačka i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskoj BDP-a. Nije ohrabrujuće ni to, ističu, da je trgovina nastavila padati i u srpnju nakon što je u prvih šest mjeseci promet od trgovine na malo realno pao za više od 6 posto.
Pozitivno je što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bolji nego što je to ranije bilo očekivano. S obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pozitivnu godišnju stopu rasta u prvom tromjesječju, prosječna godišnja stopa pada BDP-a u prvih šest mjeseci 2020. iznosi 7,4%, Iako će vjerojatno pad u turizmu biti manji od prvotnih očekivanja, posljedice pandemijske krize nisu ni izbliza riješene, dapače, produbljivat će se. Vidljiviji rast gospodarstva teško je za očekivati i u nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021.
Vlada mora nastaviti s mjerama pomoći
“Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost u gospodarstvu te potaknula potrošnja i investicije. U HUP smatramo da bi mjere trebalo donijeti što prije kako bi poslodavci na vrijeme donijeli nove odluke i znali na što mogu računati. Očekujemo da nove mjere budu jasno predstavljene te da prioritet kao i do sada bude očuvanje radnih mjesta. Današnji podaci pokazali su da gospodarstvo ne može izdržati još jedan lockdown.” – izjavio je glavni direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić.
Uz očuvanje radnih mjesta, u HUP-u smatraju da će najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni te pružiti novčanu naknadu za sve gubitke u poslovanju onima kojima je obustavljeno poslovanje iz epidemioloških razloga (kao što su npr. sada teretane i sportski tj. fitness centri).
Traže da Vlada konačno odredi je li epidemija viša sila
"Inzistiramo na tome da se država odredi prema tzv. višoj sili, koja zasad nije proglašena nego se govori o izvanrednim okolnostima. Ako je posrijedi vis major tj. viša sila onda bi se odnosne odredbe Zakona o obveznim odnosima trebale suspendirati, a u izvanrednoj situaciji stvari se uređuju sukladno procjenama stanja. Mjerodavna državna vlast trebala bi jasno komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti s radom. Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera od strane Vlade ili nadležnih ministarstava. Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja. Bez rada ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti gubimo više nego trenutno možemo podnijeti. S obzirom da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si više ne možemo priuštiti", zaključuju.
