Na predsjedničkim izborima glasalo je 1.904.453 birača što je 51,20 posto od ukupnog broja. Treba reći kako je izlaznost na ovim izborima značajno veća od onih na Europskim izborima kada je glasalo tek 29,85 posto birača, što je i logično s obzirom na to da je odaziv na te izbore redovito manji.
No, odaziv je ovog puta bio veći i od prošlih predsjedničkih izbora 2014. Kada je glasalo 47,12 posto birača.
Jedan od često spominjanih mitova, pogotovo u lijevo-liberalnom dijelu javnosti jest onaj kako odlučuje dijaspora, pa smo odlučili provjeriti što kažu brojke.
Ključ je u izlaznosti
Na ovim je izborima u inozemstvu glasalo 40.782 birača. Natpolovična većina, njih 53,43 posto, birala je Kolindu Grabar Kitarović. Za Miroslava Škoru, koji nije prošao u drugi krug, glasao je 14.351 birač, dok je Zoran Milanović na trećem mjestu sa 2360 glasača.
Grabar Kitarović je tako ostvarila prednost od 19.430 glasova nad Milanovićem s kojim će odmjeriti snage u drugom krugu. Čini se kao velika brojka, no s obzirom na ukupan broj birača i gotovo polovice njih koji su odlučili ne iskoristiti svoje biračko ipak je minorna.
Naime, više od milijun i 815 tisuća birača odlučilo je ne izaći na izbore. S obzirom na malu razliku između kandidata i tijesnu utakmicu koja je pred nama zaista je moguće da birači iz dijaspore donesu presudnu razliku u glasovima. No, ako se to i dogodi bit će tako samo zbog izlaznosti, odnosno ogromnog broja birača koji ne izlaze na izbore.
