Novi strukovni kurikulumi, čija je eksperimentalna provedba započeta u školskoj godini 2013./14., relevantni su za tržište rada, temeljeni na kompetencijama i orijentirani na obrazovne ishode, njihovi su sadržaji dobro povezani, te omogućuju razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija potrebnih kako bi se mladi čovjek budućnosti pripremio za tržiše rada budućnosti.
Zaključci su to vanjskoga vrednovanja koje je proveo istraživački tim Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), objedinjeni u publikaciji "Novi horizonti strukovnoga obrazovanja" predstavljenoj u srijedu u Zagrebu.
Stoga NCVVO predlaže ostanak u primjeni svih novih strukovnih kurikuluma, uz određene sadržajne i tehničke dorade, pri čemu je po mišljenju NCVVO-a četiri kurikuluma potrebno značajnije doraditi, dok je za 19 kurikuluma predložena trajna primjena u srednjoškolskome obrazovanju u RH, što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja i prihvatilo, rekla je tom prilikom ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić.
"U strukovnom obrazovanju napokon je zaživjelo nešto što od 2011. postoji, provodilo se u 54 škole, a riječ je o strukovnim kurikulumima nastalih na temelju standarda zanimanja i standarda kvalifikacije, koji su opet vezani na potrebe tržišta rada i svekolikih potreba mladog čovjeka, odnosno, čovjeka budućnosti", rekla je Jukić na predstavljanju u Novinarskom domu.
"To svakako nisu savršeni dokumenti, niti je obrazovanje savršeno, ali smo napravili jedan značajan iskorak", dodala je.
Posebno je zadovoljstvo izrazila činjenicom da je MZO prepoznao i ulogu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pri izradi kurikuluma, i trud školskih nastavnika koji su sudjelovali u njegovoj eksperimentalnoj provedbi, te mišljenje NCVVO-a, a sve s ciljem priznavanja i usustavljivanja novog kurikuluma u redoviti školski kurikulum.
Sve to rezultiralo je odlukom MZO-a da od ove godine ti kurikulumi budu i službeni u redovitom obrazovanju, a od iduće i jedini., rekla je Jukić. "Usudila bih se reći da smo napravili malu kurikularnu reformu", poručila je.
Učenici izrazili zadovoljstvo programima
Vrednovanje je obuhvatilo 24 nova strukovna kurikuluma koja su se eksperimentalno počela provoditi školske godine 2013./14., odnosno, kako se jedan ne izvodi u RH (tehničar tjelesne zaštite), zapravo je riječ o 23 dokumenta.
Proces vrednovanja uključivao je tri glavne istraživačke aktivnosti u koje su bili uključeni stručnjaci iz NCVVO i preko 50 vanjskih suradnika. U sklopu projekta, anketirani su svi učenici trećih razreda u školskoj godini 2015./16. koji pohađaju nastavu prema novim strukovnim kurikulumima, njih 1631, kao i 1320 nastavnika.
Jukić je istaknula kako je zadatak uvelike olakšala činjenica da je postojeće stanje bilo zastarjelo u pedagoškom smislu i neorijentirano na učenike i ishode učenja.
Naravno da je bilo i problema, nastavnici nisu imali pripremljene udžbenike i morali su se snalaziti, ali zato su postali stručnjaci u pronalaženju svih mogućih izvora na internetu, rekla je Jukić.
Nastavnici su artikulirali potrebu za pomoći u usavršavanju, a želju za većom uključenošću izrazili su i nastavnici općeobrazovnih predmeta, dok su u nekim kurikulumima sami učenici izrazili veće zadovoljstvo nastavom i vlastitom uspješnošću u praćenju programa, istaknula je.
"Svakako dolazimo do toga da je cilj strukovnoga obrazovanja strukovna kvalifikacija. Naše društvo mora shvatiti da ne moraju svi studirati, da to nije jamstvo sreće niti mogućnost za svakoga, i da ne znači da će oni koji neće studirati biti manje korisni, imati manju mogućnost za sreću, biti manje uspješni", poručila je Jukić.
Agencija za strukovno obrazovanje: To je tek početak
Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izrazila je veliko zadovoljstvo činjenicom da je nakon evaluacije čak 19 kurikuluma dobilo odobrenje za redovito izvođenje.
"Naravno da smo zadovoljni, to smo radili sedam ili više godina. Zadovoljni smo zbog toga što smo nešto naučili, što smo uveli novu paradigmu u obrazovanju, što smo zagrebli površinu – jer moramo krenuti dalje, tek smo počeli", rekla je Anđelić.
"Ovako organizirani strukovni kurikulumi, orijentirani na ishode učenja, koji su proizašli iz kompetencija koje su nam poslodavci rekli da su im potrebni na radnome mjestu, na neki način reflektiraju potrebe svijeta rada. Takvim pristupom omogućujemo mladim ljudima bolje snalaženje u svijetu rada", istaknula je.
Napomenula je kako to ne znači da nema potreba za poboljšanjima, "jer tek smo na početku". "Ali ključno je da se radi na tome da se praznina između svijeta rada i obrazovne ponude smanji, a sada nas čeka reforma cijelog strukovnog obrazovanja, jer svi obrazovni programi moraju biti na takav način konceptualizirani, poručila je Anđelić.
Pet milijuna eura za strukovno obrazovanje u 2018.
U izradi općeobrazovnog dijela kurikuluma sudjelovala je Agencija za odgoj i obrazovanje. Pomoćnica ravnateljice AOO-a Gea Cetinić naglasila je važnost općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, "koji su im potrebni zbog stjecanja odgovarajućih kompetencija, jer učenicima i ti predmeti pomažu da steknu odgovarajuće kompetencije u području rada i struke, ali i da budu uspješniji i kvalitetnije obrazovani, te za temeljne kompetencije koje će im omogućiti cjeloživotno učenje".
Načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Monika Vričko napomenula je kako o važnosti strukovnog obrazovanja kao dijela obrazovnog sustava dovoljno govori činjenica da strukovno obrazovanje pohađa više od 71 posto učenika, a završilo ga je 85 posto odraslog stanovništva.
Istaknula je da kurikulumi nisu rađeni unutar jedne institucije već u suradnji s poslodavcima, visokoškolskim ustanovama, komorama i ostalim dionicima sustava, jer "u izazovnom dobu u kojemu se nalazimo, strukovno obrazovanje mora biti fleksibilno, brzo odgovarati na neke nove potrebe i tehnologije, davati temelje za cjeloživotno učenje".
Emita Blagdan iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje izrazila je zadovoljstvo partnerskim odnosom svih koji se bave visokim obrazovanjem i osiguranjem njegove kvalitete, a koja uvelike ovisi o kvaliteti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.
Ravnateljica za mobilnost i programe EU Antonija Gladović osvrnula se na važnost strukovnog obrazovanja ne samo na nacionalnoj razini nego i u europskom kontekstu. Kazala je da će u 2018. Hrvatska na raspolaganju imati pet milijuna eura za svoje ustanove iz područja strukovnog obrazovanja, čime će moći značajno obogatiti svoj daljnji rad, kao i daljnji razvoj strukovnog obrazovanja.
