Ministarstvo znanosti i obrazovanja ponosno je objavilo 6. travnja rezultate ankete koju je provelo među učiteljima i nastavnicima od 16. ožujka do 2. travnja o funkcioniranju online nastave. Rezultati upitnika koji je ispunilo 4139 učitelja i nastavnika pokazivali su opće zadovoljstvo i opremom i podrškom Ministarstva znanosti. Velika većina ispitanih – čak 90 posto – naglašeno je na web stranici "Škola za život" Ministarstva znanosti i obrazovanja, smatra da se njihovi učenici "dobro ili vrlo dobro" snalaze u školi na daljinu. Čak 93 posto je zadovoljno ili uglavnom zadovoljno opremom kojom se izvodi nastava, a 87 posto smatra da je potpora koju im pružaju Carnet i Ministarstvo "dobra". Priznalo se ipak da je 13 posto nezadovoljno tom potporom, ali prije svega zbog problema s internetskom vezom i ulaskom u virtualne učionice u prvom tjednu nastave.
Ukratko, ako se pita ministricu Blaženku Divjak i njezin tim: idila.
No, rezultati su za dio nastavnika ipak zazvučali previše idilično. Nastavnička Facebook grupa 45 min odlučila se stoga provesti novu anketu. Ne zato što sumnjaju da je netko ove prve "ušminkao", nego je evidentno da se radi o upitniku Ministarstva, da su pitanja takva kakve je htjelo Ministarstvo, da nema "škakljivih" pitanja, da su neka pitanja sugestivna. Jednostavno su htjeli predstaviti realniji pregled s terena.
Bajkoviti rezultati vs. realnost
"Rezultati ankete koju je provelo Ministarstvo djelovali su nam dosta bajkovito, naročito u usporedbi s komentarima koje dobivamo od nastavnika u grupi, pa smo se odlučili anketirati nastavnike s nešto drugačijim pitanjima i tvrdnjama značajnima za naš rad", odgovara na upit Net.hr-a o razlozima za provođenje još jedne ankete Goran Gotlibović, jedan od nastavnika okupljenih u grupi "45 min".
Rezultati njihove nesumnjivo također reprezentativne ankete - sudjelovalo je 1992 nastavnika od 6. do 10. travnja - nisu više tako idilični.
Stotine nastavnika, dapače, upozorava na ozbiljne probleme i propuste.
Iz ankete su dakako vidljivi iskreni napori nastavnika da se online nastava održi što kvalitetnije, ali je također jasno da je ispod promotivne, ušminkane slike diktirane iz Ministarstva, situacija mnogo teža. Za razliku od upitnika Ministarstva, ovdje su pitali i direktno jesu li u provedbi nastave na daljinu pomogle edukacije Škole za život i velika većina ispitanika (1102) odgovorila je: nisu. Za provedbu online nastave gotovo polovica ispitanika (908) koristi svoje materijale i materijale svojih kolega, a 1020 – svoje materijale i materijale izdavačkih kuća. Mnogi učitelji i nastavnici su odgovorili da se osjećaju prepušteni sami sebi, a podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja dali su prosječnu ocjenu: 2,43. Uz mnogo, mnogo poruka i komentara.
Ministrica kao "robotizirani Borg"
Više puta se u komentarima spominje maćehinski odnos Ministarstva prema nastavnicima, za ministricu Blaženku Divjak u jednom podužem komentaru obrazlaže se da nema osjećaja za stvarnost, da se ponaša kao "robotizirani Borg koji mora izvršiti svoj projekt bez obzira na žrtve koje će ostati nakon izvršenja". Nastavnik ili nastavnica koja je unijela taj komentar smatra da ministrica ne razumije da u Hrvatskoj postoje djeca koja nemaju "mirni kutak", da je sve osmišljeno za idealne uvjete kakve mnogi nemaju. Mnogi upozoravaju da još uvijek ima djece koja nemaju pristup internetu. Ima i onih koji smatraju da je "vrednovanje na daljinu posve neregularno", drugi traže da se ukine ocjenjivanje jer u ovim uvjetima postaje besmisleno, a nekoliko je vrlo ozbiljnih upozorenja da su u ovoj online nastavi zanemarena djeca s posebnim potrebama, ali i – nacionalne manjine. "Svi su zaboravili na međimurske škole u kojoj je velik broj učenika romske nacionalnosti. Njihova informatička pismenost je minimalna, dobiven bon za internet potroše kroz dan-dva na stvari koje definitivno nisu edukativni sadržaji. Kontaktirati roditelje je izazov, telefon dijeli nekoliko obitelji. Povratna informacija često izostaje. Učitelji plivaju kako znaju...", navedeno je u jednom komentaru.
Nekoliko sudionika u anketi upozorava da mnoge zadatke umjesto učenika rade roditelji. "Pojedina djeca ovu nastavu ne shvaćaju obavezno i naravno da će nakon brda izostanaka reći kako nisu znali pristupiti programu i opravdati će se. Roditelji su frustrirani što moraju provoditi više vremena s djecom i objašnjavati im gradivo. Smatraju da su djeca sada preopterećena i dopuštaju im nepisanje domaće zadaće. Testove im oni mogu pomoći ili koristiti se knjigom…",opisuje djelić atmosfere u online nastavi jedna od anketiranih nastavnica ili nastavnika - kao uvod u zaključak da je nemoguće u tim uvjetima provesti ozbiljno vrednovanje.
Frustracija na sve strane
"Nitko nas ni sa čim nije upoznao. Sve sami odrađujemo, roditelji su frustrirani, djeca isto. I mi postajemo. Gdje nam je glavna i odgovorna da i ona obuče pidžamu i raščupano odgovara svake tri minute učenicima jer se ni oni ne snalaze? Ljutita sam i ogorčena na sustav, a osobito dotičnu BD (ministricu Blaženku Divjak, op.a.) kojoj je ovo sve divno, krasno, a da joj je pet minuta u našoj koži, mislim da bi okrenula priču", jedan je od žešćih komentara. Mnogi su zabrinuti zbog mogućih najava smanjenja plaća, podsjećaju da oni troše svoj privatni internet, vlastita računala, mobitele – za razliku od mnogih drugih radnika kojima su poslodavci osigurali službenu opremu za rad od doma.
"Nastava na daljinu od nastavnika očekuje veći angažman nego u redovnoj nastavi jer materijale treba prilagoditi, doraditi te pregledati učeničke uratke s povratnim informacijama. Mnogi nastavnici održavaju nastavu i putem videokonferencija što iziskuje dodatan trud i angažman kako bi što je više moguće učenicima olakšali učenje; 59 posto ispitanih provodi više od osam sati dnevno pripremajući nastavu i vrednujući, a 28 posto šest do osam sati dnevno. To je značajno opterećenje za rad na računalu i smatram da bi odgovorni u ministarstvu trebali to uzeti u obzir u donošenju odluka", komentira Goran Gotlibović iz nastavničke grupe "45 min" jedan od podataka koji je naglasila njihova anketa, za razliku od "službene" iz Ministarstva.
"Nastavnici uspijevaju ostvariti dobru komunikaciju s učenicima i roditeljima, ali su značajno više opterećeni, često su prepušteni sebi u planiranju i provedbi nastave i potrebna im je dodatna podrška, ne samo u videomaterijalima nego i stručnih službi, pa i psihologa", smatra nastavnik Gotlibović.
Smanjenje pritiska i više podrške
Na pitanje kakve reakcije očekuje iz Ministarstva na njihovu anketu, nastavnik Gotlibović odgovara da su reakcije već krenule. Iz Ministarstva su, kaže, poručili nastavnicima koji upozoravaju na preopterećenje da je to zato jer su "zabušavali na edukacijama". "Svakom nastavniku koji ovo pročita je jasno koliko su ovakve izjave nepotrebne, loše i kontraproduktivne prema djelatnicima koji su često i svoja sredstva ulagali u edukacije i prije uvođenja Škole za život", kaže Gotlibović.
Provedbu nastave na daljinu bi olakšalo smanjenje pritiska, više podrške od Ministarstva, ali ne u obliku predugih i općenitih uputa kakve su bile, primjerice, upute za vrednovanje. Imale su tridesetak stranica, ali nisu dala odgovor na bitna pitanja, primjerice, što s učenicima koji ne sudjeluju ili vrlo slabo sudjeluju u nastavi, a za to nemaju opravdanje. "Birokratski pristup podršci nastavnicima je vrlo loš i kontraproduktivan. Lijepo bi bilo čuti podršku u medijima od Ministarstva, pohvalu, lijepu riječ, podršku da se cijeni trud koji ulažemo, te barem nekakvu utjehu da nam neće smanjivati primanja dok smo pod dodatnim opterećenjem. Prionuli smo poslu od početka nastave na daljinu, povezali smo se i angažirali kako bismo osigurali učenicima da što lakše prebrode ovaj period. Treba nas pustiti da radimo i napokon dati na važnosti autonomiji nastavnika. Mi nosimo gotovo cijeli teret provedbe ovakve nastave i to treba istaknuti", prokomentirao je glavne poruke ankete nastavnik Goran Gotlibović.
Rezultate cijele ankete možete vidjeti OVDJE.
