Predstavnik SDP-ova saborskog Kluba Peđa Grbin poručio je u četvrtak u Saboru kako podaci o imovini dužnosnika moraju biti javni kako ih mogli kontrolirati oni koji ih 'zapošljavaju', dakle građani.
Nas trebaju kontrolirati građani i upravo zato podaci o imovini
moraju biti javni, rekao je Grbin govoreći o SDP-ovu prijedlogu
da se dopuni Zakon o sprječavanju sukoba interesa i da se na
dužnosnike ne primijenjuju odredbe Zakona o zaštiti osobnih
podataka.
SDP je izmjene predložio nakon rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) prema kojem je objava dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika sporna jer krši Zakon o zaštiti osobnih podataka. AZOP je, naime, protumačio da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne smije objavljivati podatke koji se odnose na bračno stanje i broj djece dužnosnika, plaću iz prethodnog zaposlenja te detalje o ugovorenim kreditima, nakon čega je Povjerenstvo s interneta povuklo imovinske kartice.
“Smatramo da je na zakonodavcu, dakle na Saboru da odredi koji će podaci o imovini dužnosnika biti javni i na koji način će se objavljivati. Na nezavisnim agencijama je, ne da takve odredbe zakona šire ili sužavaju, već da paze da se zakon provodi", rekao je Grbin.
Svojim odlukama, kaže, prvo AZOP, a onda i Povjerenstvo, izašli su iz tih zakonskih okvira i preuzeli na sebe ulogu zakonodavca, a to im se ne može dopustiti.
Paralelno sa Zakonom, Sabor raspravlja i o Vladinu prijedlogu da razriješe ravnatelja i zamjenicu ravnatelja AZOP-a Antu Rajkovača i DubravkuDolenc.
Svjedočili smo sukobu dviju neovisnih institucija, kako obje ne mogu biti u pravu, a kako je Sabor arbitar, to je i mjesto na kojem se taj prijepor može i riješiti, rekao je ministar uprave Arsen Bauk.
Razrješenja u AZOP-u, Vlada je, objasnio je, predložila temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka i tako iskazala stav o tome što misli tko je u tom slučaju u krivu.
Može se, poručio je, raspravljati i o tome je li mjera Povjerenstva bila potrebna.
Grbin podsjeća da je Agencija odgovorna Saboru, ali i Vladi, a da je Povjerenstvo odgovorno samo Saboru.
"Ukoliko smatramo da je netko pogriješio i da je ta greška toliko snažna da treba dovesti do razrješenja to mi moramo inicirati ovdje", odgovorio je kolegama.
Mišljenja je da je Povjerenstvo pogriješilo, ali da je njegova greška "daleko manja" od greške Agencije koja je derogirala zakon.
Povjerenstvo je na to reagiralo na način, "da prekomjerno granatira", umjesto da makne samo dio osobnih podataka dužnosnika, maknuo ih je sve, rekao je Grbin.
Zgrebec: Neki politički krugovi nastoje obezvrijediti svaki napredak Hrvatske
U ime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec poručila je u
četvrtak u Saboru kako se stiče dojam da neki politički krugovi
nastoje obezvrijediti svaki napredak Hrvatske.
"Umjesto da se zajedno radi na sustavnim promjenama u Hrvatskoj,
dobiva se dojam da neki politički krugovi nastoje svaki napredak
koji Hrvatska napravi obezvrijediti", poručila je Zgrebec nakon
stanke koju je zatražilo nekoliko klubova nakon ocjene Europske
komisije da nema potrebe za pokretanjem korektivnog postupka ni
protiv jedne zemlje članice EU-a.
Hrvatska je, kaže Zgrebec, postala članica EU-a u vrijeme kad je bilježila dvocifreni pad BDP-a . "Teško izlazi iz krize jer je dugo trebalo da se prizna da ona uopće postoji pa sada imamo za posljedicu ne samo velik deficit već i pad BDP-a, kao i ogromnu zaduženost građana i gospodarstva pa očekujem da će oni koji su onda vodili državu podržati vladu koja provodi određene mjere", rekla je Zgrebec.
Europska komisija poslala nam je poruku da Vlada nije izvršila što je obećala i kad se pažljivije pročita izvješće Komisije nitko nema razloga za zadovoljstvo, ustvrdio je Ivan Šuker (HDZ), dodavši kako je bilo otužno gledati predstavnike Vlade kako hine zadovoljstvo izvješćem.
Šest točki preporuka fino rečeno znači 'gospodo niste proveli strkturne reforme', naglasio je Šuker.
Damir Kajin (nezavisni) drži da je dobro što EK neće dodatno pojačati monitoring zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali ističe da Hrvatska to nije izbjegla zato jer ispunjava kritreije, nego zato što s tim problema imaju i daleko veće zemlje poput Francuske, Italije, Portugala.
Pošteđeni smo jer smo se svrstali pod kišoran Francuske, Italije, pa možda i Portugala, ocijenio je Kajin, ustvrdivši kako je činjenica da se danas u Hrvatskoj teže živi, nego prije pet-šest godina, iza nas su samo Bugarska i Rumunjska.
Željko Šemper (HSU) apelirao je na radnu skupinu i na vladu koji pregovaraju s Europskom komisijom da zaštite korisnike prijevremenih mirovina jer je to, tvrdi, jedna od najvećih nepravdi u našem sustavu.
Europska komisija u srijedu je ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Komisija je Hrvatskoj uputila šest preporuka za ovu i iduću godinu, koje se kreću od mjera za smanjenje deficita, obeshrabrivanja ranog umirovljenja, usklađivanja sustava plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima, do racionalizacije.
Bubalo: Šokiran poništenjem natječaja za AC kroz Slavoniju
Zastupnik HDSSB-a Krešimir Bubalo zatražio je u
četvrtak u Saboru očitovanje ministra prometa i predsjednika
Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) jer je, kaže, ostao šokiran kad
je pročitao da je HAC poništio natječaj za autocestu i koridor
kroz Baranju.
"Šokirani smo kad smo danas vidjeli da je natječaj poništen jer
se dva puta tijekom njega mijenjala dokumentacija. Tražimo
odgovor i resornog ministra i predsjednika uprave HAC-a", poručio
je Bubalo.
Ne samo da je, kaže Bubalo, šok izazvala činjenica da se neće raditi žila kucavica za Slavoniju nego i zbog toga što građevinska operativa koja radi most na Dravi nakon njegovog završetka neće imati posla. "Tko je krivac zato što će koridor 5C čekati 2020.? Za nas je to nemoguće", poručio je Bubalo.
Hrvatske autoceste poništile su natječaj za izvođenje radova za autocestu između Belog Manastira i Mosta Drava, jer nisu htjele riskirati s probojem rokova izgradnje zbog čega bi u pitanju bilo povlačenje novca iz fondova EU-a pa bi kompletni trošak pao na HAC, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Uprave HAC-a Davor Mihovilić.
Najavio je ponovljeni natječaj na kojem će HAC i Mađarska zajedno pokušati doći do sufinanciranja iz fondova EU-a i to za dionicu Most Drava-Mohač.
Novinarima čelnici HAC-a nisu decidirano odgovorili zbog čega su u natječaju propisani rokovi koji su se pokazali prekratkim i kako to da se nije vodilo računa o obimu operacije dovoženja materijala na trasu.
Sabor: četiri kluba žele govoriti o ocjeni EK
Četiri saborska kluba zaželjela su u četvrtak govoriti o ocjeni
Europske komisije (EK) da nema potrebe za pokretanjem korektivnog
postupka ni protiv jedne zemlje članice Europske unije (EU), pa
tako ni protiv Hrvatske, pa su, uobičajeno, zatražili stanku na
početku zasjedanja Hrvatskog sabora.
Učinili su to klubovi HDZ-a, SDP-a, HSU-a i Damir Kajin.
I Klub HDSSB-a tražio je stanku, ali zbog druge teme – poništenja natječaja na autocesti koridora VC.