Ministar financija Marko Primorac predstavio je na današnjoj sjednici Vlade zaključak o prihvaćanju informacije o planiranom pokretanju emisije državnih obveznica uz aktivno izravno uključivanje sektora građanstva.
"Sukladno najavama obavljaju se posljednje pripreme za državne obveznice uz sudjelovanje građana. Državna obveznica je općenito financijski instrument koji jamči kupcu kuponske kamate predviđenom dinamikom. Obveznice su općenito jedan od najsigurnijih oblika ulaganja, međutim, svaki oblik ulaganja nosi određene rizike te obveznica nije nerizična. Rizik se ogleda u mogućnosti promjene cijene obveznice. Ono što možemo sa sigurnošću reći da oni koji će kupiti obveznicu ostvarit će prinos ako će je držati do roka dospijeća koji će biti dvije godine. Smatramo da je to rok koji je razuman i koji omogućava državljanima prinos", kazao je ministar Primorac.
Sigurna zarada uz jedan uvjet
Dakle, dodao je ministar, građani će ostvariti sigurno kuponsku kamatnu stopu i sigurno će ostvariti nominalni iznos ako će držati obveznicu do kraja roka dospijeća.
"Oni koji je neće držati do dospijeća mogu biti suočeni s promjenama cijena te vrijednosnice, i u tom slučaju postoji onaj minimalni rizik da neće dobiti nazad onoliko koliko su uložili. Neka se građani savjetuju s onima koji nešto više znaju o obveznicama", poručio je ministar financija.
Minimalni ulog 500 eura
Napomenuo je kako je ovo prvi put da će u obveznice biti uključeni građani. Minimalni ulog će biti 500 eura.
"Što se tiče kamatne stope, još ne možemo reći kolika će točno biti, jer je stanje na tržištu prilično volatilno, ali ono što znamo je da će biti preko tri posto i građani će prije samog upisa dobiti informaciju o minimalnoj kamatnoj stopi, tj. minimalni prinos koji će moći ostvariti", kazao je ministar.
Dva kruga upisa
"Nekakva ciljana vrijednost ovoga izdanja je milijardu eura, toliko planiramo prikupiti. Dakle, uz građane, sve ono što ostane neupisano moći će uzeti institucionalni investitori. Isto tako, važno je istaknuti kako će se obveznice upisivati u dva kruga. Prvi krug za građane trajat će nekoliko dana i to upisom u poslovnicama banaka, to će trajati od 22. veljače u 8 sati do 1. ožujka u 20 sati. Nakon toga će se zatvoriti upis za građane i 3. ožujka će se ostvariti upis za institucionalne investitore i trajat će taj jedan dan", objasnio je ministar.
Gdje uložiti?
Primorac je napomenuo kako će Vlada tijekom četvrtka objaviti dokument ponude koji će imati sve danas navedene informacije, 20. veljače objavit će javni poziv i informacije o mjestu upisa. To će biti točno određene poslovnice, bit će ih oko 500 u Hrvatskoj. Isto tako, dodaje ministar, bit će moguće obveznicu uplatiti putem internetskog bankarstva. U tom javnom pozivu će biti navedena i minimalna kamatna stopa.
Tek nakon što završe oba kruga upisa, objavit će se konačna kamatna stopa i prinos i tada vrijednosnice idu na burzu.
Veća financijska pismenost građana
"Koristi za građane su prilično jasne. No, posebno nas veseli, osim izravne financijske koristi, imat ćemo koristi i od razvoja tržišta kapitala, od širenje baze investitora, ali ćemo ovim i povećati financijsku pismenost naših građana. Nadamo se da će građani ovo prepoznati kao dobru priliku i iskazati povjerenje u Republiku Hrvatsku kao izdavatelja", zaključio je ministar Primorac.
Još ranije, kada se prvi put spomenula ova mogućnost, analitičari su kazali da za njih dvojbi nema, te da bi ovaj model bio dobar za sve.
Ekonomisti hvale ovaj model
"Mislim da su za financiranje države narodne obveznice dobro rješenje i za državu i za građane, i to je trebalo napraviti i prije. Znači naši građani imaju dosta velik iznos štednje koji stoji na računima s jedne strane, a prije smo se u velikoj mjeri zaduživali u inozemstvu, a kamata je, odnosno prihod od tih obveznica išao u inozemstvo", kazao je nedavno Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
Dugo razdoblje iznimno niskih kamatnih stopa na štednju najjači je argument za narodne obveznice, smatra, pak, ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Velika štednja koja je akumulirana kod banaka ima još uvijek niske kamatne stope. S druge strane, Vlada se mora zaduživati zbog različitih manjkova koje će refinancirati i nove manjkove financirati, tako da je to dobra ideja i za štediše koji mogu ostvariti više prinose, ali i naravno za Vladu", rekao je Novotny nedavno za HRT.
