Nakon što je cijena goriva u Hrvatskoj probila psihološku granicu od deset kuna Slavonci, a posebno stanovnici pograničnog područja, u velikom broju prelaze granicu i pune spremnike u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Glas Slavonije.
U posljednje vrijeme na benzinskim crpkama u ulazu u Orašje sve je više automobila s hrvatskim tablicama. Uzrok tome je cijena goriva koja je niža u prosjeku kunu i pol do dvije kune. Tako je litra najprodavanijeg supera 95 u BiH 2,16 konvertibilnih maraka ili 8,14 kuna, prema tečaju HNB-a od 3,77 kuna za konvertibilnu marku od četvrtka. Prodavači na crpkama primaju kune, ali obračunavaju tečaj 1:4, pa je zato isplativije plaćati karticom. Eurosuper 95 na hrvatskim crpkama stoji 10,24 kune i razlika je od dvije kune za vozače.
"Na spremniku od 40 litara uštedim 80 kuna. Usput si odmah kupim i pola kilograma duhana za 11 KM, a ostane mi još za ćevape i kavicu. To su prednosti života u pograničnom području. Orašje nam je pod nosom i nije nikakav problem skoknuti preko, osim kada su gužve na graničnom prijelazu. Ali, već smo se ispraksirali pa u Bosnu nikada ne idemo četvrtkom prijepodne, kada je pijaca u Orašju, i vikendom, jer tada na prelazak čekaju kolone automobila", kaže Ivana iz Županje.
Razlika u cijena dizela malo je manja, jer on na oraškim crpkama košta isto 2,16 KM, što je oko kunu i pol manje nego u Hrvatskoj.
"Ovdje sam već domaći i mogu vam reći da dolazi sve više Vinkovčana, pa čak i oni koji do sada preko granice nisu išli po gorivo zbog straha da je možda lošije kvalitete. Kažu da se u BiH primjenjuju niži standardi kvalitete, pa pojedine vrste derivata sadržavaju veće količine sumpora nego u Hrvatskoj, ali osobno nikada nisam imao nikakvih problema. Niža cijena u ovoj besparici, kada gledamo uštedjeti svaku kunu, ruši sve prepreke", kaže Zdravko iz Vinkovaca, koji je uvjeren da će cijene goriva u Hrvatskoj i dalje rasti.
"Bojim se da tu nije kraj. Stručnjaci procjenjuju da će na svjetskom tržištu nafta i dalje poskupljivati jer potražnja raste, a zalihe su se istopile, tako da bi nam i gorivo uskoro moglo postati luksuz”, zaključuje. Dodaje i da nije došao u Orašje samo zbog goriva, nego i dvije gajbe piva. “Sljedeći mjesec imamo svatove i piće ćemo kupiti u Bosni. Tamo je znatno jeftinije, gajbu piva platim 20 KM. Dobar smo dio već prevezli. Angažiramo i susjede i rodbinu svaki put kada netko od njih ide preko, a ima mjesta u prtljažniku, da nam nešto doveze", rekao je Vinkovčanin.
Posjetitelji iz Slavonije kupuju u BiH praktički sve, od lijekova, prehrambenih artikala, odjeće do bijele tehnike i namještaja, jer u susjedstvu ostvaruju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto. Tako je na graničnim prijelazima u BiH, koji vode u Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, u 2017. godini podnesen 122.091 zahtjev za povrat PDV-a, i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM ili oko 142 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 milijuna KM, odnosno više od 20 milijuna kuna. Najveći broj, 50.734 zahtjeva za povrat PDV-a prilikom napuštanja carinskog prostora BiH, strani su državljani lani podnijeli na graničnom prijelazu Orašje.
Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno ulje, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana, stoga je i iznos koji ostavljaju u BiH mnogo veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza.
Stanovnici sjeverne Slavonije redovito odlaze i u pogranična mjesta i gradove u Srbiji kako bi jeftinije kupili robu koja je u Hrvatskoj zbog raznih davanja znatno skuplja. Najviše se u Srbiji kupuju cigarete, paprika, sokovi, a u posljednje vrijeme žarulje i slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva i dr., dok je zabranjeno prenošenje svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.
Cijena goriva slična je onoj u Hrvatskoj, te se ono i ne kupuje previše, piše Glas Slavonije.
