Za pčelare, 2021. bila je loša godina, meda nikad manje, a potražnja nikad veća. Zato je broje građane posebno uznemirila vijest o lažnom medu na zagrebačkoj tržnici. Vezano s tim otkrićem lažnog meda na zagrebačkoj tržnici, kontaktirali smo predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željka Vrbosa. Naglasio je kako kod trgovine meda postoje dvije kategorije pčelari i trgovci, oni koji se bave otkupom meda i potom ga prodaju.
''Polazimo od želje da se što više meda proda na kućnom pragu, odnosno izravno kod pčelara'', rekao je Vrbos.
Za kvalitetu i kakvoću meda odgovara onaj koji ga stavlja na tržište, pojašnjava Vrbos, a oni kao savez uvijek inzistiraju na dobroj pčelarskoj praksi. Podsjetimo, pčelar koji je otkrio OPG za koji se ispostavilo da prodaje patvoren med za RTL.hr je izjavio kako se sporni OPG pokušao opravdati.
''Napisali su na nekoj petrinjskoj Facebook grupi, jer su oni od tamo, nešto što je opet potpuno lažno. Napisali su da si im zbog potresa neke košnice stradale. Znao sam da će ići na kartu potres da bi se ljudi sažalili. Rekli su da su im u potresu pčele stradale, pa da su morali pojačano prihranjivati. Pazite, bagrem cvate u svibnju, a potres je bio krajem prosinca'', kazao je David Pikutić koji je razotkrio lažni bagremov med.
''I onda kao nisu shvatili da je to šećer u košnicama, oni su mislili da je bagrem. Lažu i dalje kako nisu shvatili da su utočili 20-30 litara šećernog sirupa'', rekao nam je pčelar Pikutić.
O ovom opravdanju upitali smo predsjednika pčelarskog saveza kako se nikako ne smije pretjerati u prihranjivanju pčela.
''Dohrana sirupom je dohrana samo onoliko koliko je pčelama dostatno da prežive, odnosno da ne uginu od gladi. Prema tome, to se ne smije raditi na način da se ta dohrana koja se dodaje pohranjuje u saće i nakon toga da se vrca'', rekao je Vrbos.
Kazao je da kako ne vjeruje da je ovo česta greška, te kako većina pčelara vodi brigu o tome. Tvrdi kako nema puno takvih slučajeva, jer čak i u zadnjih nekoliko godina, koje su bile loše, najveći dio pčelara je prihranjivao pčele do one mjere koja je dostatna.
''Sada će sigurno i povjerenje u tog pčelara biti narušeno, a nama je cilj zagovarati da pčelari proizvode kvalitetan i dobar med'', izjavio je Vrbos.
Uz to, Vrbos je napomenuo kako pčelarski savez kao jedno jamstvo kvalitete nudi nacionalnu staklenku. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji pčelinje proizvode proizvedene na vlastitom gospodarstvu stavljaju na tržište i koji su ujedno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koje vodi Ministarstvo poljoprivrede.
''Da se radilo o nacionalnoj staklenci, ovakav slučaj se gotovo sigurno ne bi mogao dogoditi. Zato što ako je med pakiran u nacionalnu staklenku on mora prije toga proći kontrolu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i mora dobiti oznaku 'med hrvatskih pčelinjaka'. Ovaj slučaj jasno pokazuje da nacionalna staklenka ima svoje opravdanje'', rekao je Vrbos.
''To je trenutno jedino jamstvo da je med ispravan, provjeren od HAPIH-a i da je podložan izvjesnim kontrolama Državnog inspektorata'', zaključuje Vrbos.
