Sedamnaest sudaca donijelo je pojedinačnu odluku 'za' ili 'protiv' predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. Presudu je pročitao predsjednik ICJ-a Peter Tomka u haškoj Palači mira. Presuda je konačna i obvezujuća.
11:53 Tužba Hrvatske protiv Srbije odbačena je sa 15 naspram dva glasa sudaca.
Jednoglasno je odbačena protutužba Srbije.
Sa 11 prema šest glasova sudaca odbačen je prigovor koji je iznijela Srbija, a kojom je utvrđeno da je ovaj Sud u nadležnosti odlučivati i o događajima prije 1992.
11:49 Srbija nije činjenično dokazala da je postojao genocid, ali je dokazala ubijanje civila i bespomoćnih civila, ali nije dokazala počinjenje genocida za vrijeme i nakon operacije Oluja. Sud zaključuje da Hrvatska nije povrijedila svoje obveze i da nije suučesnik u genocidu. Hrvatska se ne može smatrati zemljom koja je nastojala počiniti genocid ili je bila u uroti da počini genocid. Srbija nije uspjela dokazati postojanje genocida po bilo kojem od članaka. Hrvatska nije počinila genocid, pa odšteta i druge posljedice također moraju biti odbačeni. Sud navodi da se porotutužba mora odbaciti u potpunosti.
11:43 Sud zaključuje da ne postoje dokazi odnosno dokazna namjera da ih se uništi. Kada je jer riječ o navodnom ubijanju Srba koji su bježali u kolonama, podastrijeti dokazi nisu doveli do takvih zaključaka. Sud zaključuje da je bilo ubijanja, ne može se utvrditi točan broj, niti jesu li ubojstva bila sustavna", kazao je Tomka.
Nije bilo prekomjernog granatiranja SAO Krajine
11:37 Sud je utvrdio da nije bilo prekomjernog granatiranja u SAO Krajini, jer je, kako je obrazložio Tomka, velik broj granata pao više od 200 metara od legitimne mete.
11:34 Srbija tvrdi da je Hrvatska počinila sljedeća djela: ubojstva Srba u Hrvatskoj, nanošenje teških etničkih povreda, a što je dovelo do potpunog ili djelomičnog uništenja jedne etničke skupine.
Tomka je naveo da Srbi u SAO Krajini čine etničku skupinu.
11:35 Prelazi se na očitovanje o protutužbi Srbije.
11:33 "Možemo zaključiti da Hrvatska nije uspjela dokazati da su počinitelji djela iskoristili priliku da unište značajan broj pripadnika zaštićene skupine", kazao je Tomka.
"Hrvatski argumenti ne vode zaključku da je postojala namjera uništenja Hrvata u potpunosti ili u dijelu u Vukovaru. Djela koja sadrže actus reus genocida nisu počinjena sa specifičnom namjerom koja je potrebna da bi se ta djela kvalificirala kao djela genocida", kazao je Tomka.
'Hrvatska nije dokazala da je uništen značajan broj pripadnika zaštićene skupine'
11:30 "Hrvatska tužba mora biti u potpunosti odbačena", kazao je Tomka.
11:27 "Možemo zaključiti da Hrvatska nije uspjela dokazati da su počinitelji djela iskorstili priliku da unište značajan broj pripadnika zaštićene skupine", naglasio je Tomka. "Hrvatska nije uspjela dati potvrdu svojim tvrdnjama da je počinjen genocid", dodao je.
Nije postojala specifična namjera da bi se djela karakterizirala kao genocid.
11.22 "Zaključci ICTY-ja kažu da djela nisu počinjena da se uništi hrvatsko stanovništvo, već da ih se natjera da napuste područja kako bi se stvorila hogomena srpska država. Sud se s tim slaže", rekao je Tomka.
11:14 Obitelji stradalih trebaju saznati koja je sudbina njihovih najbližih koji su nestali. Sud potiče obje strane da se u dobroj vjeri istraži ovo pitanje.
11:09 Tomka je rekao kako je velik broj ubojstava počinjen od strane JNA i Srba u Slavoniji, Kordunu, Lici, Banovni i Dalmaci, te da postoje dokazi da je velika većina žrtava pripadala Hrvatima odnosno zaštićenoj skupini, a što može upućivati na to da su bili sustavno na meti. Motivi počinitelja zločina i okolnosti ubojstava, kao i njihova pravna kategorizacija, takva su da nije sporno da su pripadnici zaštićene skupine ubijani i da je utvrđeno konkretno djelo genocida, kazao je Tomka.
Manjkavosti u tužbi
11:05 Tomka je naveo neke manjkavosti iz hrvatske tužbe. Tako, kazao je, priloženi su zapisnici policije u kojima su oni sami pisali svjedočenja, ali oni nisu potpisani od nadležne osobe ili a neka su bila potpisana naknadno. Također, dodao je, neke izjave nisu potpisali niti pojedinci koji su ih dali.
Naveo je i da postoje izjave svjedoka koje također nisu potpisane. Objasnio je da se njima ne može dati dokazana težina, osim u onim slučajevima kada su one dodatno potkrepljenje usmenim svjedočenjem ili nekim drugim dokazima.
10:58 U slučaju najvišeg dužnosnika Miloševića, postojala je optužba za genocid vezano za sukob BiH, ali ne i u onom dijelu optužnice koji se bavi sukobima u Hrvatskoj, kazao je Tomka.
10:49 Tomka je pojasnio da Sud odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali da ne donosi odluke o individualnoj odgovornosti. Prema defeniciji, genocid sadrži dva elementa: konkretno djelo i namjeru da se djelomično ili potpuno uništi neka etnička grupa.
Djelokurg Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida ograničen je na fizičko, odnosno biološko uništenje neke grupe.
Protutužba Srbije je utemeljena
10:41 Tomka je kazao da je protutužba Srbije utemeljena i vezana za osnovnu tužbu.
10:26 Čak i ako se radilo o djelima koja se smatraju kršenjem ljudskih prava, to nije dovoljno, već moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocid, kazao je Tomka obrazlažući presudu. Dodao je da su sve države obvezne primjenjivati tu Konvenciju, ali ne retroaktivno.
"Prije 27. 4. 1992. ne može se smatrati da je bila odgovorna u smislu članka 9.", objasnio je Tomka. Riječ je o datumu kada je Srbija postala vezana Konvencijom.
Srbija u svom pisanom odgovoru na tužbu navela da je tek počela postojati 27. travnja 1992. te da prije tog datuma za nju Konvencija nije bila obvezujuća.
10:20 Kako bi se neki zločin okvalificirao kao genocid, Tomka je objasnio da nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, već da mora biti prekršeno humanitarno pravu u sukobu između dvije strane te prekršena Konvencija o genocidu.
10:10 Kako je Tomka kazao na početku obraćanja, Sud se sastao kako bi iznio presudu o tužbi Hrvatske protiv Srbije. Najavio je da se neće se iznositi svi detalji već samo zaključci.
Podsjetimo, postupak pred Međunarodnim sudom pravde Hrvatska je počela još 2. srpnja 1999. godine. Uslijedilo je podnošenje detaljnog obrazloženja tužbe. Hrvatska je Međunarodnom sudu u Haagu 2001. predala kronologiju ratnih događaja, videotranskripte govora mržnje, listu zarobljenih i nestalih osoba te činjenice o napadima JNA i srpskih paravojnih skupina. Istodobno Srbija je, tada još kao SR Jugoslavija, pokušavala osporiti nadležnost suda u ovom postupku, piše HRT.
Odgovor Srbije Protutužbom
Sud se nadležnim proglasio 2008. godine i time odbacio prigovore Srbije. Dvije godine nakon toga, Srbija je odgovorila Protutužbom u kojoj tereti Hrvatsku za genocid nad srpskim stanovništvom za vrijeme i nakon operacije Oluja.
U srpnju 2010. radi odlaska na novu dužnost zastupnik Hrvatske pred sudom prestaje biti Ivan Šimonović, koji se dotad zalagao za obostrano povlačenje tužbi. Mogućnost oko međusobnog povlačenja tužbi u međuvremenu se pretvorila u pravu političku trakavicu, natezanje je trajalo godinama i tužbe nisu povučene.
Rasprava završila 1. travnja prošle godine
Napokon je na red došla i rasprava pred haškim sudom, počela je 3. ožujka, završila 1. travnja prošle godine. Srbija nikad nije priznala genocid nad hrvatskim stanovništvom 1991. Srpska strana svoju tezu o hrvatskom genocidu bazirala je na famoznom sastanku hrvatskog vojnog vrha s predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima, gdje je, kako navode, pripremljen i raspravljen plan etničkog čišćenja.
Svjedoci obiju strana svoje iskaze su dali na za javnost zatvorenim ročištima, a presuda dolazi nakon pravnog procesa dugog gotovo 16 godina. Svi izjavljuju da žalbe nema, da će poštovati presudu i da bi to trebalo omogućiti razvoj boljih odnosa između Hrvatske i Srbije.
