"Godine 1999. smo pronašli stan u novogradnji, u zgradi s još pet stanova... Prodavatelj nam je predočio građevinsku i uporabnu dozvolu, vlasnički list i izvadak iz katastra. U katastru i zemljišniku je bila formirana čak i čestica zgrade, a sve je bilo upisano u katastarski operat i zemljišnik 1996. godine, otkad datira i uporabna dozvola. Građevinska je izdana 1995. godine. Stan nije bio etažiran i kupili smo idealni dio čestice zgrade s pripadajućim zemljištem. Uknjižili se u zemljišniku i katastru i mislili da imamo legalnu građevinu. Vjerovali smo javnim ispravama", navodi.
Svu je dokumentaciju pregledao sudac lokalnog općinskog suda i zaključio da su dokumenti uredni, dodaje. No, problemi počinju kad se odlučuju na prodaju stana i kreću u etažiranje. Zatražila je presliku građevinske i uporabne dozvole od nadležnog tijela, a onda su njeni prijatelji, po struci građevinari, vidjeli da glavni projekt ne odgovara stvarnom stanju na terenu. To inspekcija, naravno, nije primijetila onih godina.
'Rekli su da se ne zanosim dokumentacijom, da ona ništa ne vrijedi'
"Upravo je naš stan na trećoj etaži i visokom potkrovlju izgrađen mimo glavnog projekta, a ostatak građevine građen je s manjim ili većim odstupanjima", navodi dodajući da je unatoč odstupanjima izdana uporabna dozvola.
Obratila se Ministarstvu graditeljstva, koje navodi da će "u svakom posebnom dijelu zgrade stajati da je izgrađen mimo dozvole nadležnog tijela", no i da unatoč tome može etažirati stan. Time je bila zadovoljna, ali samo dok nije krenula u postupak.
"Nadležni djelatnici su me uputili da bih prije etažiranja trebala zgradu legalizirati. I, naravno, platiti komunalni i vodni doprinos, te kaznu za zadržavanje nelegalne građevine u prostoru", navodi čitateljica dodajući da je to ukupno oko 70 tisuća kuna. Rekla im je da je zgrada legalna i da ima uporabnu dozvolu, no oni su joj se smijali.
"Rekli su da se ne zanosim dokumentacijom koju posjedujem jer da ona ništa ne vrijedi, da je zgrada nadograđena nakon uporabne dozvole. Moram platiti, kažu, takav je danas zakon", piše nam. Krenula se raspitivati među susjedima. Oni su joj rekli da zgrada nije bila nadograđivana i širena.
Vješti investitor
No, ispostavlja se da je, kaže, investitor bio vješt u potkupljivanju državnih službenika! On je preminuo usred parnice koju su stanari pokrenuli protiv njega zbog izgradnje premalene septičke jame, za koju je također imao uredne papire, iako nije bila dostatna ni za jedan, a ne za šest stanova koliko ih ima u zgradi. Kopanjem po zemljišniku i raspitivanjem dolazi do zaključka da manja odstupanja, između 10 i 20 posto, nisu priječila izdavanje dozvola, a sada su prepreka legalizaciji.
"Po prijašnjem zakonodavstvu bilo je dovoljno uz građevinsku dozvolu dostaviti potvrdu da se protiv objekta na konkretnoj čestici ne vodi inspekcijski postupak i da bi se taj podatak upisivao kao pozitivna zabilješka u zemljišne knjige, a služila bi kao dokaz legalnosti objekta. Danas ljudi koji su kupili takvu legalnu građevinu imaju isti problem kao i ja – nepodnošljiv trošak legalizacije, nametnut novim zakonom", navodi.
"Kako je moguće da država u jednom trenutku neku građevinu učini legalnom, a nakon toga, promjenom zakona, nelegalnom?", pita ona.
Ministarstvo: Obratite se Državnom odvjetništvu
U Ministarstvu graditeljstva kažu da je ta njena tvrdnja netočna.
"Zakon oduvijek propisuje da je legalna jedino građevina koja je građena u skladu s odobrenjem. Nikada nisu bili na snazi propisi koji tvrde drugačije. Zato je potrebno pored uvida u odobrenja, tj. izdane dozvole izvršiti na terenu usporedbu odobrenog projekta i izgrađene građevine. Jedino ukoliko se izgrađena građevina podudara s izdanim odobrenjima za gradnju i uporabu, možemo smatrati da je izgrađena legalno", navodi Ministarstvo.
Moguće je, dodaju, da se za neku građevinu izda uporabna dozvola, a naknadim, bespravnim dogradnjama status građevine promijeni, za što onda nije odgovoran upravni odjel koji izdaje uporabnu dozvolu, nego bespravni graditelj i vlasnik građevine.
"Ukoliko je, kao što tvrdi Vaša čitateljica, uporabna dozvola izdana za građevinu koja u trenutku izdavanja dozvole nije odgovarala gabaritima i ostalim parametrima odobrenog projekta, tada bi s tim činjenicama trebalo upoznati Državno odvjetništvo. Krivotvorenje podataka kazneno je djelo", upućuju je dodajući da su ti odjeli u nadležnosti županija, odnosno gradova.
"Jedino temeljitom istragom Državnog odvjetništva moći će se utvrditi je li došlo do krivotvorenja isprava ili je bespravna dogradnja nastala nakon izdavanja uporabne dozvole", zaključuju u odgovoru.
'Vjerujte mi, vidio sam i mnogo gorih slučajeva'
Iako ističe da nije ovlašten i da mu je teško suditi bez uvida u sve činjenice, član našeg stručnog tima za stanogradnju Dubravko Ranilović kaže da se osobno i sudeći po poslovnom iskustvu iz rada s nekretninama slaže s mišljenjem Ministarstva.
"Sve je to skupa strašno i žao mi je što gospođa mora platiti, a napravila je sve kako treba. No, vjerujte mi da sam vidio i mnogo gorih slučajeva, kad su ljudi izgubili svu uloženu vrijednost", kaže Ranilović dodajući da ona barem može legalizirati kupljeni objekt.
Prilikom kupnje stana treba uvijek pregledati odgovara li stvarno stanje Projektu u građevnoj dozvoli, navodi. Da se to napravilo, uočila bi se odstupanja i upitna legalnost građevine u kojoj se nalazi stan.
"U trenutku kupnje je ipak trebalo angažirati odvjetnika ili bar bolju agenciju koji bi sigurno uočili propust", kaže Ranilović. Odvjetnika – i to dobrog, koji će štititi njene interese, savjetuje joj i sada.
Auto nije bijel zato što tako piše
"Bez obzira što piše da je auto bijel, ne može se poreći činjenica da svi ispred sebe vidimo recimo crveni auto", pojašnjava. Sukladno tome, potrebna joj je "vjerojatno legalizacija prema novom zakonu, pa eventualno tužba tijela koji je izdao dokument s ciljem naknade štete".
Naime, kad se postavlja pitanje smatra li se neki objekt "legalnim automatski zato što postoji uporabna dozvola ili objekt nije legalan zato što se nisu ostvarile pretpostavke za njegovu legalnost, bez obzira na izdani dokument", Ranilović se uvijek priklanja drugoj opciji.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
