Rapiću je Upravni sud u Splitu dao za pravo u ključnoj točki dugotrajnog spora s poreznim službenicima - rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak te rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave – Područni ured Dalmacija koja su ignorirala njegov zahtjev za utvrđivanjem zastare u njegovu predmetu, su odbačena.
Presuda Upravnog suda je pravomoćna i na nju nije dopuštena žalba, a prvostupanjsko tijelo Porezne uprave upućeno je da donese rješenje kojim će odlučiti o Rapićevu zahtjevu.
Sud je naredio Poreznoj upravi da u roku od 30 dana utvrdi relativnu i apsolutnu zastaru prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze, a time posljedično i zastaru prava na naplatu poreznog duga.
Rješenja Porezne nisu pravilna ni zakonita
Osporenim je rješenjem od 7. prosinca 2015. bio odbačen njegov zahtjev za utvrđivanje zastare prava na naplatu duga, no nije odbačen zahtjev za utvrđivanje zastare prava na utvrđenje porezne obveze i kamata. O tome nije donesena odluka ni posebnim rješenjem, a to je prethodno pitanje za postupak naplate, piše u obrazloženju presude u kojoj se naglašava da rješenja Porezne 'nisu ni pravilna ni zakonita'.
Porezni službenici koji su godinama griješili i nizali nezakonite postupke više ne mogu izbjeći suočavanje s posljedicama, piše Slobodna Dalmacija. Rješenje Porezne uprave mora konstatirati činjenicu da Mirko Rapić nema nikakvih financijskih obaveza prema državi.
On od 2006. do 2016. nije dobio nijedno porezno zaduženje, no bez obzira na to država mu je naplatila nekoliko desetaka milijuna kuna, blokirala mu račun te mu onemogućila normalno poslovanje. Iznos duga koji mu je pripisivan se mijenjao.
Još prije nekoliko godina procijenjeno je da bi na ime prava na naknadu štete, izgubljene dobiti te povrata pogrešno, nezakonito i prisilno naplaćenog novca uz pripadajuće zakonske kamate Rapić od države mogao potraživati više od 200 milijuna kuna, a danas je taj iznos uvećan za desetke milijuna kuna.
Višegodišnja borba
Rapić godinama inzistira na tome da mu se precizno utvrdi stanje duga te usklade kartice, no u tome dosad nije uspio. Frustriran je ponekad odbijao napustiti prostorije Porezne uprave, ponekad čekavši policiju kako bi se njegovo nastojanje evidentiralo makar u njihovu zapisniku.
Javnost je sa slučajem upoznata u trenutku objave liste poreznih dužnika - Rašić je bio na prvom mjestu s dugom većim od 50 milijuna kuna, a nakon korekcije s dugom od 42 milijuna kuna. Šokiran je kazao kako je lista nevjerodostojna te naglašavao kako je Porezna uprava zaduživala pogrešnog poreznog obveznika te takvim postupcima izgubila potraživanja.
Nagodbeno vijeće Fine Trgovačkom sudu u Zadru – Stalnoj službi u Šibeniku ubrzo je odnijelo prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka radi brzog namirenja vjerovnika. Sud je, međutim, u postupku utvrdio da stečajni dužnik nema dospjelih obveza te je obustavio postupak.
Problem su napravile porezne ispostave još 2006. Obrt R.L.E. prešao je tada vrijednost prometa iznad određenog iznosa, pa je po sili zakona morao promijeniti pravni oblik, odnosno obaviti novu registraciju i staviti obrt u mirovanje. Da bi to napravio morao je platiti sve obveze prema Poreznoj proizašle iz obrta. Registriran je pravni oblik 'trgovca pojedinca'. Novi pravni subjekt R.L.E.t.p. počeo je poslovati nastavljajući poslovanje obrta, piše Slobodna.
Zaduženja su knjižili na njega
Iz nepoznatog razloga Porezna uprava nije prihvatila izmjenu pravnog oblika te je zaduženja knjižila na Mirka Rapića kao fizičku osobu, negirajući subjekt poslovanja. On je upozoravao na nelogičnosti, jer su zaduženja bila neispravna i nezakonita.
Porezna uprava pogriješila je u utvrđivanju i identifikaciji poreznog obveznika, odnosno u utvrđivanju i identifikaciji jamačko-dužničkog odnosa. Negirala je postojanje dužničke, a porezne obveze zaduživala na jamca, što je dovelo do toga da dužnik ima preplaćene porezne obveze i potražuje 456.000 kuna od Porezne uprave, a jamac dug u iznosu od više desetaka milijuna kuna.
Rasplet zapetljane situacije konačno je na vidiku, no Rašić neće odustati od toga da naplati oduzetu imovinu, propušteni posao i urušavanje ugleda, piše Slobodna Dalmacija. Čim završi postupak, tvrdi, tražit će i pojedinačnu odgovornost.
'Učmali rad, nepoštovanje propisa i skrivanje poreznih spisa ne smiju ostati nekažnjeni. Novac mi nije najvažniji, želim pravedno rješenje cijelog slučaja', rekao je Rapić.
