Kroz cijelu 2016. provlačio se problem odlaska liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske. Hrvatska liječnička komora (HLK) iznijela je podatke da je u tri i pol godine zdravstveni sustav napustilo i otišlo raditi u inozemstvo 525 liječnika, te je pozvala Vladu da poduzme mjere kojima bi se motiviralo liječnike na ostanak u Hrvatskoj, inače će zbog kadrovske devastacije u pitanje doći zdravlje hrvatskog naroda.
Sporni Pravilnik o specijalizacijama
Velike prijepore unutar struke, koji će se vjerojatno preliti i u 2017. godinu, izazvao je Pravilnik o specijalizacijama, donesen u vrijeme ministra Darija Nakića. Pravilnikom je ukinuta obveza specijalizantima da se vrate u bolnicu ili dom zdravlja koji im je financirao plaće tijekom godina provedenih na specijalizaciji u nekoj od kliničkih ustanova, odnosno omogućeno im je da odu uz značajno manje iznose odštete.
Specijalizanti su pozdravili novi pravilnik tvrdeći da su dosad bili prisiljeni potpisivati lihvarske ugovore i plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete, dok su ravnatelji bolnica ocijenili kako im se time nanosi golema financijska šteta i izlaže opasnosti da male bolnice ostanu bez liječnika. Različita gledanja na pravilnik, odnosno na njegovu korist i štetu, dovela su i do službenog prekida suradnje HLK-a s Udrugom poslodavaca u zdravstvu.
Do razrješenja neugodne situacije, koja je rezultirala i disciplinskim postupcima pred Časnim sudom Komore, još nije došlo. Sve bi trebao prekinuti ministar Milan Kujundžić donošenjem novog pravilnika, koji je prošao javnu raspravu i predstavlja kompromisno rješenje, no Ministarstvo zdravstva iz nekog razloga još ga nije objavilo.
Kako sanirati četiri milijarde kuna
Osim tog "vrućeg krumpira", Kujundžić će tijekom iduće godine morati uložiti puno truda kako bi pronašao rješenja za saniranje četiri milijarde gubitaka zdravstvenog sustava na kraju 2016. te ustrojiti sustav koji će stvarati što manje novih gubitaka.
Budući da je zdravstvo u državnom proračunu za 2017. dobilo gotovo isti iznos novca kao i prethodne godine, Kujundžić je izjavio kako dodijeljena proračunska sredstava nisu dovoljna za održavanje postojeće razine zdravstvene zaštite te je najavio racionalizaciju sustava, koja uključuje reformu bolničkog sustava i funkcionalno spajanje odjela.
Najavio je da će nastaviti "sve ono dobro što su započeli njegovi prethodnici", no tek treba vidjeti koje će konkretne poteze povlačiti. Jedan od prvih je zapošljavanje novih 200 liječnika u primarnoj zaštiti, što je struka pozdravila.
Unatoč obećanjima nekoliko dosadašnjih Vlada, i dalje nije riješeno pitanje sudbine Imunološkog zavoda, a povjerenstvo koje je imenovao Kujundžić zaključilo je kako je proizvodnja na sadašnjoj lokaciji i s postojećom tehnologijom neodrživa, što znači da treba tražiti novu lokaciju i tehnologiju, odnosno žurno napraviti studiju isplativosti.
Nepopularne Nakićeve mjere
Iz mandata ministra Nakića, koji je na toj funkciji bio veći dio 2016. godine treba izdvojiti njegove pokušaje da financijske probleme sustava rješava kroz poskupljenje police dopunskog osiguranja za 19 kuna i uvođenje naplate za nehitne pacijente koji potraže medicinsku pomoć u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.
Te su mjere u javnosti dočekane izrazito negativno, a Nakić se branio da će one ne samo pridonijeti financijskoj stabilizaciji sustava, već i povećati sigurnost bolesnika i uštedjeti na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama. Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su sadržavale dio tih prijedloga, nisu izglasane posljednjega dana rada prošloga saziva Hrvatskog sabora.
U Nakićevu mandatu nabavljeno je 13 novih CT uređaja za 12 bolnica diljem Hrvatske, radi unaprjeđenja dostupnosti zdravstvene usluge i smanjenja listi čekanja. Ukinuti su programi sanacije 31 zdravstvene ustanove prethodne Vlade, a županijske bolnice vraćene njihovim vlasnicima. Iako je to najavljivao, Nakić nije u svom kratkom mandatu uspio donijeti tzv. nadstandard, odnosno zdravstvene usluge koje bi se nadoplaćivale jer ih ne pokriva osnovno zdravstveno osiguranje.
Kao vrijedan brand i u 2016. godini valja spomenuti uspjehe hrvatske transplantacijske medicine. Naša je zemlja, zahvaljujući uspješno ustrojenom transplantacijskom programu, sa 40 donora organa na milijun stanovnika i dalje u samom vrhu te grane medicine u svijetu - svjetski prvak u presađivanju organa, prva po broju transplantacija jetre i bubrega, a druga po presađivanju srca.
