Jeste li se ikad upitali zašto se u hrvatskom jeziku rabi sintagma 'Ujedinjeni narodi', a ne 'Ujedinjene nacije'? Vjerojatno niste, uzeli ste to zdravo za gotovo.
Ja jesam, i to ne samo zato što sam nekoć bio predsjednik Opće skupštine UN-a.
Proučavajući pomno uporabu oba pojma, zaključio sam da vlada opća konfuzija i u znanstvenim krugovima, i u političkim krugovima te u medijima i među građanima. To se dâ primijetiti čak i u Anićevu Velikom rječniku hrvatskog jezika iako je problem manje semantičke prirode, a više političke.
Stvari su vrlo jednostavne. Pojam 'nacija' je politička kategorija, a 'narod' je etnička kategorija. Mnogi nesporazumi između političke i etničke naravi mogu se izbjeći pravilnim objašnjenjem distinkcije između nacionalnog i narodnog bića.
Ne samo u Hrvatskoj već u čitavoj regiji u ovom dijelu Europe ovo pitanje izaziva mnoge nesporazume pa i konflikte.
Što je nacija, a što narod?
Vratimo se Anićevu Rječniku hrvatskog jezika. Tamo stoji da je nacija etnička, politička i kulturna zajednica (što je i nije točno - primjedba autora), a narod je ukupnost ljudi povezanih osjećajem istovjetnosti u povijesti, tradiciji, vjerskoj pripadnosti i jeziku (što je točno - primjedba autora). Međutim, u nastavku objašnjenja pojma 'narod' stoji da je to: cjelokupno stanovništvo jedne države (što je pogrešno - primjedba autora).
Gdje je pogreška?
Prvo, u tome što se pojmu 'nacija' pridaje etničko značenje, što je netočno jer taj pojam ima isključivo političko značenje. Drugo, pogreška je u tome što u cjelokupnom stanovništvu ima pripadnika više naroda (Hrvata, Srba, Židova, Talijana, Mađara, Bošnjaka itd.). Riječ je naravno o Republici Hrvatskoj.
Nacija je jednako država te su u tom smislu svi građani Republike Hrvatske pripadnici hrvatske nacije. Ali nikako ne i hrvatskog naroda.
Uzmite na primjer Sjedinjene Države ili Francusku. Amerikanci su nacija sastavljena od pripadnika irskoga, engleskog, talijanskog, hrvatskog, srpskog, poljskog, ruskog, njemačkog itd. naroda.
Robert de Niro zato može reći za sebe da je Amerikanac, ali kad je riječ o narodnosti, jasno da je on talijanskog podrijetla. Nogometni izbornik Francuske Didier Dechamps pripadnik je francuskog naroda, a njihov najbolji nogometaš Kelian Mbape nije (etnički) Francuz, već Afrikanac. No, obojica pripadaju francuskoj naciji. Jer nacija se rađa formiranjem države. A ne obrnuto.
Još pogrešaka
Evo još nekih primjera iz povijesti. Kurdi su narod bez vlastite države. Drugim riječima, narodi postoje i ako nemaju državu, i ako imaju državu. Dok je Švicarska primjer uspješna stvaranja nacije koja se razvija i postoji više od dvjesto godina, Jugoslavija je primjer neuspješna projekta stvaranja nacije koji je u obje varijante propao: i kao kraljevina i kao federativna republika.
Kad je riječ o Kini, pogrešno se govori o 'kineskom narodu' jer on - ne postoji. Kina se na kineskom jeziku zove: 'tzun gua', ili u prijevodu 'središna država'. Većinski narod je Han te se njihov jezik koristi kao državni. No u Kini živi još 70-ak etničkih zajednica tj. naroda. Znači Kina je država-nacija ili, kako se to u anglosaksonskoj literaturi kaže, 'nation state'.
Stvaranje nacije zapravo je složen proces, satkan od više komponenti: geografske, demografske, etničke, političke, kulturne i ekonomske.
Ujedinjene nacije, a ne Ujedinjeni narodi
Vratimo se Hrvatskoj. I dok nije bilo Republike Hrvatske, u vrijeme Austro-Ugarske, a i prije, postojali su na tom teritoriju: Hrvati, Srbi, Židovi, Talijani i ostali pripadnici naroda koji svi skupa danas čine Republiku Hrvatsku.
Drugim riječima, stvaranjem Republike Hrvatske stvoreni su uvjeti za nastanak hrvatske nacije kao političke zajednice svih njezinih građana bez obzira na njihovo etničko podrijetlo.
Tako je u SAD-u, Francuskoj, Brazilu, Indoneziji, Kanadi, Nigeriji, Južnoafričkoj Republici, Australiji. U cijelom svijetu.
Sve te države, prije svega radi očuvanja mira i sigurnosti u svijetu, ujedinile su se davne 1945. u San Franciscu i stvorile Ujedinjene nacije. United Nations, Naciones Unidas, Nations Unies itd.
Stoga možemo zaključiti da je Republika Hrvatska članica Ujedinjenih nacija, a ne Ujedinjenih naroda. Iz jednostavnog razloga, zato što su države članice ove organizacije, a ne narodi.
U konačnici, izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske apostrofiraju na to da je riječ o 'nacionalnoj državi (...) u skladu s demokratskim normama Organizacije UN (…). Znači: Ujedinjene nacije, a ne Ujedinjeni narodi.
Stavovi koji su izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora te ne odražavaju nužno stav redakcije portala Vijesti.hr
