Gradonačelnik Vrgorca i saborski zastupnik Ante Pranić, gradonačelnik Knina Marko Jelić, gradonačelnik Bjelovara i predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, šefica stranke Start Dalija Orešković, međimurski župan i bivši HNS-ovac Matija Posavec samo su neka od imena koje se spominju u smislu formiranja novog političkog saveza kolokvijalno nazvanog 'lijevi Most'.
Naime, mnogim akterima na političkoj sceni jasno je da male stranke samostalno nemaju šanse, pa ne čudi što se traga za nekom novom dobitnom suradnjom.
Jedna od ideja, od centra nalijevo, mogla bi biti ideja da se za iduće parlamentarne izbore u novi savez okupe jaki nezavisni načelnici, gradonačelnici i župani pojačani jakim pojedincima na političkoj sceni i iz društvenog života.
Nezavisni načelnici, gradonačelnici i župani
Navodno, iza svega stoji čovjek koji je stajao iza projekta Most, politički analitičar Ivica Relković.
"Kao politički analitičar, simpatiziram da se nešto takvo dogodi na političkoj sceni. Takva opcija nedostaje, ali više od toga ne mogu kazati", kazao je Relković za Večernji list.
Davor Huić
Davor Huić. FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL
Predsjednik Udruge Lipa i bivši savjetnik nekadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića u Vladi koju su činili Most i HDZ, Davor Huić, ne vidi baš blistavu budućnost ovog projekta.
Bez jasne ideje
"Most je bio solidan pokušaj stvaranja "trećeg puta", stranke koja bi osvojila dosta mjesta u parlamentu da igra ulogu "kingmakera" da bude u poziciji da bira tko će sastaviti vladu. Taj solidan pokušaj pao je ipak na jednoj stvari, a to je idejno (da ne kažem ideološko), to jest političko i programsko nejedinstvo. Ti su ljudi imali dobru namjeru, i hrabrosti i poštenja, ali nisu imali jasnu ideju što i kako treba napraviti da bi se ovu zemlju popravilo. Puno se pričalo se o potrebi da se provedu "reforme" ali to je bila prazna riječ iza koje nije stajala prava ideja - koje i kakve reforme trebamo. Sad vidim da se ponovo radi ista stvar na gotovo identičan način, osim što ovaj put čak nemamo niti jasnog lidera, što je Petrov ipak bio. Ne vjerujem u ovakve kombinacije "jakih individua". Vjerujem u jake timove, ali ne u skupine jakih, ali organizacijski i idejno nepovezanih individua. Mislim da je takva ideja potrošena upravo zato jer smo je već jednom probali, pa znamo da ne funkcionira", napisao je Huić na Facebooku i dodao:
"Ako se bude nešto radilo na centru, a mislim da bi trebalo i sam ću napraviti što mogu da se tako nešto složi, da to mora biti bazirano na jasnoj idej, nazovite ju liberalnom ili centrističkom ili kako god hoćete, a to je ideja jedne drugačije Hrvatske, koja nije zarobljena stranačkim elitama, koja nema prenapuhani a istovremeno disfunkcionalni javni sektor, i presporo rastući privatni sektor. Ukratko to je ideja - nižih poreza, manje petljanja države u ekonomiju, više slobode, boljih javnih servisa, manje korupcije i klijentelizma. Samo ljudi okupljeni oko takvog jednog jasnog i konszistentnog programa mogu biti neka alternativa HDZ-u i SDP-u", jasno će Huić.
Davor Gjenero. FOTO: Boris Šćitar/Večernji list/PIXSELL
S druge strane, politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za Vijesti.hr smatra da je sigurno da snažni pojedinci koji obnašaju lokalnu vlast, a ne pripadaju profiliranim političkim strankama, mogu u svojim lokalnim zajednicama privući znatan dio birača, razočaranih postojećim stranačkim sustavom.
"Model u kojem su gradonačelnici održavali stranku na životu vidjeli smo svojevremeno u HSLS-u, kad je stranka koja je izgubila nacionalni potencijal, uspijevala održati se u parlamentarnoj areni zahvaljujući utjecaju gradonačelnika Varaždina i gradonačelnice Bjelovara. IDS je stranka koja godinama svoj lokalni utjecaj preslikava na nacionalnu parlamentarnu arenu, a tako je u „dobra vremena”, HNS funkcionirao s Čačićem kao regionalna stranka sjeverozapadne Hrvatske", ističe Gjenero pa upozorava:
Ne pripadaju istom svjetonazoru
"Teško je reći može li se stvoriti mreža lokalnih lidera, koja bi se mogla snažnije uključiti u nacionalni parlamentarni život. Malo je vjerojatno da bi se neki samoproglašeni lideri s nacionalnim ambicijama, koji su propali na izborima na kojima su do sada sudjelovali, mogli „zakačiti” na tu mrežu i osigurati si parlamentarni status. Međutim, moguće je da neovisno jedni o drugima lokalni i regionalni lideri nastupe na parlamentarnim izborima, osvoje određen broj mandata, a onda se u parlamentu povežu u skupinu, koja bi se međusobno podupirala, utjecala na vlast i odlučivala o većini, a ne bi nužno prerasla u političku stranku. Jasno je da će koalicija IDS-a i PGS-a odigrati ključnu ulogu u 8. izbornoj jedinici, da će vrijednosno bliski Matija Posavec i Radimir Čačić sa svojim Reformistima, igrati ključnu ulogu u 3. izbornoj jedinici, da skupina župana koji su već stvorili neformalnu makro-regiju Sjeverozapad (Čačić, Kolar, Posavec, Koren, Bajs, pri čemu u kombinacijama treba zanemariti Kolara kao SDP-ovca, a do neke mjere i Korena kao člana HDZ-a) imaju snažan utjecaj u 2. izbornoj jedinici, a u toj se izbornoj jedinici i novi predsjednik HSLS i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak pojavljuje kao „igrač”. Toj skupini valja dodati još jednog liberalno-demokratskog političara, gradonačelnika Petrinje Darinka Dumbovića, koji može skupiti glasova za „pola mandata”, ali mu treba potpora. Prednost ove skupine, u kojoj je IDS najsnažniji akter, u vrijednosnoj je i političkoj bliskosti i u tome što oni kao liberalni demokrati doista pripadaju centru političke arene", ističe politički analitičar Gjenero.
Kaže da je daleko manje vjerojatno povezivanje gradonačelnika koji ne pripadaju istom svjetonazoru.
"Most je bio logična inicijativa u prethodnom razdoblju, jer je prije svega okupio lokalne vođe koji su pripadali desnom spektru političke arene i izrasli su u malim (ne samo) dalmatinskim gradovima, u relativno konzervativnim sredinama, ali koje prije svega zbog korupcije, više nisu pristajale na HDZ-ovu paradigmu vladavine. Iz stranke su zato prvi iskakali oni koji nisu spadali u konzervativno političko polje: gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić, Stipe Petrina, ili lokalni civilni aktivist Vlaho Orepić", kaže Gjenero.
Tvrdi dahrvatski izborni model omogućuje nastup kandidacijske liste samo u jednoj izbornoj jedinici, i to do neke mjere olakšava regionalnu političku predstavljenost na nacionalnoj razini.
"Ta struktura bi mogla na izborima pogodovati Miroslavu Škori i njegovoj novoj stranci, koja će očito utvrdu imati u dvije slavonske izborne jedinice, a može pogodovati i skupini liberalnih demokrata, ako na izborima nastupe tako da maksimalno iskoriste pogodnosti izbornog modela. Stvaranje liberalno-demokratskog bloka koji bi bio pragmatično povezan, čini se daleko vjerojatniji nego objedinjavanje pojedinačnih gradonačelnika, od kojih neki poput novaljskog gradonačelnika Ante Dabe ili kninskog Marka Jelića spadaju u demokršćanski, a neki poput Darija Hrebaka ili Matije Posavca, koji se spominju u inicijativi u libealni prostor", naposljetku će Gjenero.
