Čak 800 ljudi prijavilo se na posljednjem natječaju Grada Zagreba za socijalne stanove, a Grad je na raspolaganju paralelno imao samo 50 stanova.
Omjer potražnje i ponude je 1:16 i to dovoljno govori kako Zagreb ima debelo premalo stanova koje bi ponudio u socijalni ili javni najam, a istovremeno su cijene stanova u Zagrebu među najvišima u EU što pokazuje da je priuštivost stanovanja u glavnom gradu vrlo mala.
Sve to nedavno je istaknuo Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, na nedavno održanoj 17. međunarodnoj konferenciji o razvoju nekretnina u organizaciji Filipović savjetovanja.
"Grad u svom portfelju ima oko 7000 stanova, dok je sveukupno u Zagrebu 800.000 stanova. Ako se uzme da u prosjeku troje ljudi živi u stanu, ispada da je u gradskim stanovima oko 20-ak tisuća ljudi ili svega oko 2,5 posto stanovnika Zagreba. Ako se pogledamo Beč, na koji se volimo ugledati, tamo je oko 60 posto stanova u javnom ili socijalnom najmu", istaknuo je na konferenciji Korlaet.
Nastavio je kako je Zagreb u velikom deficitu sa stanovima za socijalni i javni najam, a da su njihove najamnine trenutačno smiješno niske. Dodao je kako je misija sadašnje gradske vlasti povećati broj gradskih stanova izgradnjom novih.
Trenutačno je najveća koncentracija stanova na dvije lokacije u rubnim dijelovima grada. Jedno stambeno naselje je Novi Jelkovac, projekt koji je nastao kada ga je Zagreb preuzeo iz APN-a i izgradio naselje. Drugo naselje je Podbrežje gdje su trenutačno izgrađene četiri zgrade.
"Sada se planira i peta i to najveća zgrada s 288 stanova, uglavnom manjih i koji bi bili dobri za mlade obitelji. Građevinska dozvola je ishođena, ali financiranje ove zgrade, uz sadašnji rast cijena građevinskog materijala, dosta je teško izvedivo. Postoje različite kombinacije kako sve realizirati, modeli su u razradi i na stolu. Možda kroz javno-privatno partnerstvo, o tome smo razgovarali i s razvojnim bankama koje su spremne pratiti projekt", iznio je Korlaet. Tamo nedostaje i društvena infrastruktura, škola i vrtić, te ne i na tome radi.
Uz ova dva praktički dovršena naselja, postoji cijeli niz gradskih stanova raspršenih po gradu, a želja gradske vlasti je graditi nove stanove na zemljištu u vlasništvu grada. Uz veću ponudu stanova, diktirali bi i niže cijene najma općenito na tržištu. Korlaet je rekao kako im je želja i u još za Zagrepčane nedosanjanom projektu bloka "Badel" u neposrednoj blizini Kvatrića, također izdvojiti jedan dio stanova za socijalni najam. "Svakako bi dio odvojili za socijalnu kategoriju kako ona ne bi postala geto kategorija", rekao je.
Još prije 10 godina proveden je međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za taj blok na koji je stiglo više od 200 radova. Sada je taj projekt u fazi da je izrađen urbanistički plan uređenja.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec također je nedavno za Portal Novosti rekla kako je u tijeku javno savjetovanje o Odluci o prodaji stambenih prostora u vlasništvu Grada Zagreba, koje traje do 27. svibnja.
"Predlažemo Gradskoj skupštini na usvajanje odluku kojom se bez natječaja stanovi mogu otkupiti samo iznimno, a ne gotovo svi koji u tim stanovima žive, kako je do sada bilo. Novom odlukom stanove mogu otkupiti oni za koje je to propisano Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, jer smo tu obavezni poštivati zakon", istaknula je Dolenec.
Luka Korlaet je na spomenutoj konferenciji također naveo da se ide i za time da se mogu prodavati stanovi u gradskom vlasništvu koji su u izuzetno derutnom stanju, ali i prostori koji se nazivaju stanovima, a zapravo se radi o neuseljivim podrumskim prostorima ili onim koji nemaju sanitarni čvor.
