Kako piše Novi list, jedan član Povjerenstva opravdao je svoj izostanak, šest je članova glasalo za, a četvero protiv koksare. Protiv projekta su glasali svi predstavnici Primorsko-goranske županije, od kojih su neki najavili moguće žalbe na odluku.
Naime, Ina sada može zatraži lokacijsku, a zatim i građevinsku dozvolu za kompleks u kojem će se prerađivati teški ostaci iz rafinerijske proizvodnje. Na pitanje kad se očekuje izdavanje svih potrebnih dozvola i početak rada novog postrojenja, u Ministarstvu odgovaraju kako će dozvole biti izdane kad se prikupe potrebni dokumenti, a intenzitet i rokovi gradnje ovise o Ini.
Ina: Kvaliteta zraka će se još više poboljšati!
Kako, pak, kažu u Ini, druga faza modernizacije riječke rafinerije bit će završena najranije 2013. godine, dokad se predviđa i izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Urinju. Lokalno stanovništvo ne treba se bojati novih zagađenja, štoviše, poručuju iz Ine, kvaliteta zraka će se na tom području još više poboljšati!
Naftni koks će, kao nusprodukt, biti zastupljen samo u 24-postotnom omjeru, a prerada teških ostataka kojom se dobiva naftni koks odvija se u zatvorenim i izoliranim prostorima, koji potpuno onemogućavaju bilo kakve emisije u okoliš, što znači da novi pogoni neće imati nikakve sličnosti s nekadašnjom koksarom u Bakru.
"Poznato je kakav je utjecaj na okoliš imala koksara u Bakru, i nitko danas ne bi čak ni razmišljao o nečemu sličnom", poručuju iz Ine, dodajući i to kako će buduće postrojenje biti sakriveno između drugih rafinerijskih postrojenja, a spremnik koksa će se djelomično ukopati u zemlju, kako bi bio što manje vidljiv s mora.
Predstavnica Ministarstva odjednom promijenila mišljenje?
No, u Kostreni i Bakru građani strahuju da bi Ina mogla u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama. Kažu, tehnologija za koju se Ina općenito odlučila trebala je biti ne najjeftinija, nego ekološki najučinkovitija.
Pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljka Vahtar-Jurković, ujedno i predstavnica Županije u povjerenstvu, kaže da je prevagu u povjerenstvu donijela promjena stava predstavnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Iris Haraminski-Bilopavlović, koja je u prvom glasanju bila protiv koking postrojenja.
Vahtar-Jurković je objasnila i kako se prema zakonu o zaštiti zraka, na području gdje je kakvoća zraka treće, najlošije kategorije, ne smiju se graditi nova postrojenja, odnosno zagađivači.
'Povjerenstvo nije bilo niti ozbiljno niti stručno'
"Isto tako, ukoliko je neizgrađeni dio područja na kojemu se planira neki zahvat veći od 5.000 metara kvadratnih, potrebno je prije donijeti Urbanistički plan uređenja za to područje. Kako planirani zahvat krši obje ove odredbe zakona, Primorsko-goranska županija mogla je jedino glasati protiv, i to smo i učinili. Zanimljivo je, međutim, da je predstavnica Ministarstva s istim tim argumentima prvi put također glasala protiv. Ovoga puta promijenila je mišljenje, te time dala presudni šesti glas za zahvat, s objašnjenjem kako je Ministarstvo donijelo mišljenje kako izrada Urbanističkog plana u ovom slučaju nije potrebna", rekla je Vahtar-Jurković.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić kazao je da u radu Povjerenstva 'nešto smrdi'.
"Kako netko može jednom biti protiv, a drugi put za. Povjerenstvo nije bilo niti ozbiljno niti stručno, što najbolje dokazuje odluka Ministarstva da im nakon prvog glasanja cijelu stvar vrati na ponovno odlučivanje. U svakom slučaju, Grad Bakar će učiniti sve što je u njegovoj moći da spriječi izgradnju privezišta i transportne trake unutar Bakarskog zaljeva. U tome imamo punu podršku naših građana, što je vidljivo po broju potpisnika peticije protiv izgradnje koking postrojenja. Bakar je podnio prevelike žrtve u devastaciji i zagađenju prostora da bismo dozvolili da se tako nešto opet dogodi", rekao je Klarić.
